Povodom Svetog Save školske slave u Banskom dvoru u Banjaluci večeras je održana Svetosavska akademija.
Sveti Sava je kroz cijelu istoriju srpskog naroda kao i danas jaka sabirna snaga našeg naroda i crkve koja nas svojom svetom ličnošću sabira, daje nadahnuće i pokreće na sve što je dobro i sveto za život u ovom vremenu i sve što nam je potrebno za budući život vječni, rekao je otvarajući Svetosavsku akademiju episkop banjalučki gospodin Јefrem.
Besjedeći o liku i dijelu Svetog Save jerej eparhije banjalučke Dragan Maksimović, rekao je da je rijetko koji narod u jednoj ličnosti imao toliku svestranost službi koju je ispunio Sveti Sava.
Ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipović, kaže da je obilježavanje Svetog Save kao školske slave dobra prilika za sve učenika osnovnih i srednjih škola u RS da pokažu koliko su talentovani i nadareni.
U programu ovogodišnje Svetosavske akademije učestovali su dječiji i mješoviti hor Srpskog pjevačkog društva Јedinstvo,vokalni solisti ovog hora Ana Marković, Ana Simanić, Miljana Brezičanin i Slaven Abazović, hor sveštenika eparhije banjalučke, učenica srednje muzučke škole iz Banjaluke Јovana Raljić i djeca iz dječijeg vrtića Anđelak.
Njegovo visoko preosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Nikolaj rekao je večeras na tradicionalnom svetosavskom prijemu u Sarajevu da smisao u proslavljanju Svetog Save leži u obavezama prema Bogu i narodu.
Mitropolit Nikolaj zapitao je šta je potrebno u zemnom životu da čine djeca Božija i odgovorio da će najbolje učiniti ako je njihov duh narodni i ako uvijek bdiju nad najvišim narodnim potrebama, nikada ne cijepajući ono što se ne smije cijepati i slabiti, ni duhovno, niti moralno, ni politički, a ni poslovno.
"Imajmo istinsku ljubav prema narodu koja ne zna ni za umor, a ni za odmor. Da nam ideal bude važniji od ugodnosti, žrtva milija od dobiti, čast preča od života, istina važnija od interesa, pravda preča od prijateljstva, duša preča od tijela i njegovih prohtjeva", naglasio je visokopreosvećeni Nikolaj tokom prijema kojem je prisustvovao nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predstavnici diplomatskog kora, te političkog i društvenog života BiH, Republike Srpske i Federacije BiH.
Vladika Nikolaj je istakao da je Sveti Sava podučio da narodna Crkva vodi u narodnu školu, narodna škola u narodnu Crkvu, a i narodna Crkva i narodna škola u dom - u porodicu.
"Ta vijekovima poštovana svetosavska prosvjeta i njen čudotvorni uspjeh u našoj istoriji, obuhvatila je cijeli narodni život, duhovni i moralni - porodični i društveni", istakao je mitropolit Nikolaj.
Podsjećajući da je do sada o Svetom Savi mnogo rečeno i napisano, mitropolit Nikolaj je napomenuo da nije moguće o ovoj prevelikoj ličnosti sve reći i napisati.
"Nikada nijedan pravoslavni Srbin neće u potpunosti završiti slavljenje ove čudotvorne ličnosti i njegovih zasluga za srpski narod", poručio je vladika Nikolaj.
On je podsjetio da je Sveti Sava žrtvovao svoj lični život, savlađivao se, mučio, trčao, učio, pomagao, mirio, stvarao, učio druge i sačuvao život za sebe i za vječnost, i dao da plodove toga života uživaju ljudi i poslije toliko stotina godina.
Srpska pravoslavna crkva proslaviće danas Svetog Savu, utemeljivača srpske Crkve, države i školstva.
Sveti Sava bio je prvi srpski arhiepiskop, svetitelj i prosvetitelj. Bio je najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, kršten kao Rastko, a kada se zamonašio uzeo je ime Sava.
Rastko se na Svetoj Gori zamonašio uprkos snažnom protivljenju roditelja koji su mu namijenili vladarsku misiju.
Njegovim ustoličenjem za arhiepiskopa 1219. godine utemeljena je i samostalna Srpska pravoslavna crkva.
Zajedno sa ocem Stefanom, zamonašenim kao Simeon, Sveti Sava je osnovao Hilandar i izgradio još 14 manastira i tako ostao zabilježen kao ktitor prve srpske duhovne zajednice na Svetoj Gori.
Sveti Sava je napisao Tipik po kome se monasi vladaju, a napisao je i žitije svog oca, prepodobnog Simeona Mirotočivog.
U Studenici je 1209. godine osnovao prvu bolnicu na području srpske države.
Sveti Sava se smatra začetnikom srpske srednjovjekovne književnosti, pa je stoga i zaštitnik prosvjetnih ustanova.
Sveti Sava je 1219. izdejstvovao autokefalnost SPC, a njegova djela "Nomokanon" (1220) i "Sinodik pravoslavlja" (1221) postala su pravni i duhovni stubovi srpske državnosti.
Sava se upokojio 1235. godine u bugarskom gradu Trnovu kao prvi arhiepiskop SPC, a ostao je poznat generacijama kao osnivač i tvorac "svetosavskog pravoslavlja".
Sinan-paša spalio je na Vračaru 1594. mošti Svetog Save koje su do tada bile čuvane u manastiru Mileševa.
Smatra se da su Turci mošti Svetog Save spalili u uvjerenju da će tako uništiti vjeru i svaki njegov uticaj na Srbe.
(MONDO)
