Više od 200.000 građana plaća tuđe dugove

Broj onih koji nisu mogli vratiti tuđe kredite i koji su podigli ruku na sebe niko ne zna - o tome svakodnevno svjedoče crne hronike.

Član Udruženja za zaštitu žiranata BiH Srđan Tekić rekao je Srni da se u dugom nizu žiranata, čije povjerenje je zloupotrijebljeno ili su prevareni, nalazi i veliki broj onih koji o ovom slučaju teško progovaraju, jer su zaposleni u privatnim firmama i podižu kredite za poslodavce.

"U BiH ima više od 200 000 prevarenih žiranata, među kojima i onih koji o tome ne mogu da pričaju. Rade u privatnim firmama kod poslodavaca koji su u bankama već prezaduženi, te traže od radnika da za njih podižu gotovinske kredite ili da stavljaju vlastitu imovinu pod hipoteku. Strahujući da ne izgube posao, radnici to i prihvataju", rekao je Tekić koji je i sam jedan od prevarenih žiranata.

Prevareni žiranti, kaže Tekić, insistiraju na tome da se poštuje zakon kao i da banke prilikom izdavanja kredita provjere finansijsku sposobnost onoga kome daju sredstva, te da dugovanja potražuju od dužnika, a ne od žiranata.

"Sa željom da plasiraju što više novca uz nenormalno visoke kamate na ovo tržište koje im se otvorilo 90-ih godina prošlog vijeka, banke i mikrokreditne organizacije ne prezaju ni od čega", ocjenjuje Tekić.

On je, zajedno sa nekoliko prijatelja, bio žirant osobi iz Bijeljine koja je, prema njegovim saznanjima, ali i prema saznanjima policije, prevarila još nekoliko Bijeljinaca.

"Analizom dokumentacije u banci otkrili smo da je riječ o klasičnom falsifikovanju dokumenata prilikom dobijanja kredita. Ta osoba je osuđena pravosnažnom presudom uslovno na dvije godine. Zapravo osuđena je najmanje mogućom kaznom", ispričao je Tekić.

On je kao interesantan detalj naveo da se, uprkos tome što je krivično djelo dokazano, i dalje insistira na tome da kredit vrate žiranti, a ne dužnik, što je "potpuno u suprotnosti sa Krivičnim zakonom i Zakonom o obligacionim odnosima".

Tekić ističe da je čak i tužilaštvo u njegovom slučaju štitilo korisnika kredita, te da su to, kada im je na to ukazano, nazvali "omaškom".

On upozorava da Udruženje prevarenih žiranata BiH neće odustati.

"Svakodnevno ćemo izlaziti u javnost sa podacima potkrijepljenim činjenicama, insistiraćemo na poštivanju zakona i sankcionisanju svih koji ga krše", kaže Tekić i napominje da je njihov apel za ukidanje žiranata "sve veći i glasniji" .

"To je jedan od naših ciljeva, ali ako bi se to dogodilo - drastično bi se smanjio broj kredita i zato bankarski lobi radi na tome da žiranti opstanu i ostanu kategorija pri podizanju kredita", objašnjava Tekić.

Radmila Stevanović, prevareni žirant iz Bijeljine, koja je, takođe, član Udruženja kaže da je bila žirant za dva kredita. Kredit su podigli izvjesni otac i sin, a na njenu adresu pristigle su sve obaveze, jer su njih dvojica prestala da plaćaju kredit.

"Banka je tužila dužnika, mene kao drugog žiranta, ali i sve ostale žirante, i dobila sam presudu za jedan kredit da ga solidarno vratim, a za drugi čekam odluku suda", rekla je Srni Stevanovićeva.

Ona je dodala da je u međuvremenu pokrenula tužbu za prevaru pošto ima saznanje da je čovjek kome je bila žirant bio kreditno prezadužen i da je njegova firma samo kredita imala oko 80.000 KM.

"On je u penzionom fondu imao platu od 250 KM, a rata kredita je 400 KM, te nema šanse da nije bilo krivičnog djela prevare ili obmane prilikom dobijanja kredita", rekla je Srni Stevanovićeva i istakla da je od tužilaštva dobila odgovor da takvo krivično djelo ne postoji, te da je dužnik dvije godine redovno otplaćivao kredit (period za koji banka tereti dužnike).

Udruženje prevarenih žiranata BiH osnovano je u Šamcu polovinom 2009. godine sa ciljem da zaštiti prava ljudi koji za nekoga vraćaju kredit.

U bankama tvrde da posvećuju pažnju svim klijentima, te ocjenjuju da je obezbjeđivanje kredita kroz instituciju žiranata najjeftiniji oblik garancije.

Bankari, takođe, komentarišući pitanje zašto se u slučajevima kad dužnik ne vraća kredit ovako drastično postupa prema žirantima, kažu da se ne smije zanemariti činjenica da je ugovor o garanciji dobrovoljan čin žiranta koji je potpisom prihvatio obavezu vraćanja kredita.

(Srna)