Izjašnjavajući se kao “ostali”, mnogi pripadnici nacionalnih manjina često zloupotrebljavaju svoje “duboke korijene” zbog dobijanja pozicija u vlasti
Biti pripadnik nacionalne manjine u BiH čini se kao unosan biznis u politici. Zahvaljujući tome što se izjašnjavaju kao “ostali”, mnogi pripadnici nacionalnih manjina često zloupotrebljavaju svoje “duboke korene” zarad dobijanja pozicija u vlasti, piše "EuroBlic".
Mada mnogi ne poznaju ni jezik ni tradiciju nacije za čijeg se pripadnika izjašnjavaju, to im ne smeta da na osnovu nekog desetog koljena pridobiju funkciju u vlasti.
Najočitiji primjer, koji ističu čak i u Savezu nacionalnih manjina BiH, potiče iz Tuzlanskog kantona, gdje se Bošnjak izjasnio kao Rom da bi dobio posao u policiji.
“Prije nekoliko godina bio je raspisan konkurs u MUP Tuzlanskog kantona, gdje je trebalo da se zaposli osam Srba i dva iz redova ostalih. Kandidovali smo dvojicu Roma sa svim uslovima koji su traženi u konkursu. Međutim, Bošnjak iz Banovića se izjasnio kao Rom i primljen je na posao, gdje i danas radi, iako se prije toga u vojnim dokumentima izjašnjavao kao Bošnjak. Kada sam to predočio policijskom komandiru, on je rekao da je to njegovo pravo da se izjasni kako hoće”, priča predsjednik Saveza nacionalnih manjina BiH Nedžad Jusić.
On priznaje da se prava nacionalnih manjina zbog zastupljenosti u vlasti često zloupotrebljavaju, prije svega zato što ih na te pozicije delegiraju stranke. Savez će zbog toga tražiti od zakonodavaca da propišu da predstavnike manjina kandiduje Savez a ne političke partije.
“Nacionalne manjine znaju ko su njihovi pravi predstavnici – ne oni koji su to po broju krvnih zrnaca, već oni koji se zalažu za njihova prava”, kaže Jusić.
Dosadašnji predsjednik Savjeta nacionalnih manjina RS Saša Mićin, koji je odnedavno član Vijeća naroda RS iz reda ostalih, priznaje da je na tu funkciju došao zahvaljujući tome što ga je kandidovao SNSD. Mićin kaže da je problem u BiH što su sve funkcije političke, zbog čega je postalo logično da stranke koje dobiju legitimnost na izborima postavljaju članove na određene pozicije. Mićin kaže da se prije rata izjašnjavao kao Jugosloven, a sada kao Mađar.
“Imam sa očeve strane mađarsko porijeklo – očeva majka je Mađarica. Ne znam mađarski u nekoj književnoj varijanti, ali ga razumijem i govorim kada odem kod porodice u Vojvodinu. Osnovno ljudsko pravo je da se svako izjašnjava kako želi, ali činjenica je da se u neuređenom sistemu, kakav je naš, manipuliše i s pitanjem pripadnosti nekoj naciji”, naglašava Mićin.
On smatra da se zloupotrebe mogu spriječiti definisanjem ko su pripadnici nacionalnih manjina i koliko ih ima, što se po njegovom mišljenju može postići jedino novim popisom stanovništva. Predsjednik Saveza nacionalnih manjina RS Stevo Havreljuk tvrdi da zvanični predstavnici nacionalnih manjina nisu uključeni u strukture vlasti, izuzev u opštinskim parlamentima, dok se na višim nivoima pozicije uglavnom dobijaju zahvaljujući privrženosti strankama.
“Samo u Vijeću naroda RS u klubu ostalih pojedinci jesu po imenu i prezimenu pripadnici nacionalne manjine, ali pitanje je koliko su zaista pravi predstavnici. I članovi nacionalnih manjina su ljudi koji imaju svoje lične interese. Dok se sistemski ne riješi pitanje izbora predstavnika nacionalnih manjina dotle će biti ovakva situacija”, zaključuje Havreljuk.
(MONDO)
