Mnogobrojne reakcije na Dodikov prijedlog da se o situaciji u BiH razgovara uz ''asistenciju'' Beograda, Zagreba i Ankare.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik na sastanku sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom u subotu izjavio je bi za BiH najbolje bilo da se postigne unutrašnji dogovor uz asistenciju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Turske Redžepa Tajipa Erdogana.
Proširujući na neki način tu izjavu, u nedjelju je dodao da je situaciju u BiH moguće riješiti kroz posredovanje predsjednika Turske, Srbije, ali i Hrvatske Zorana Milanovića, koji bi mogli da doprinesu da se održi dijalog.
Opozicija u Republici Srpskoj, prvenstveno predsjednik SDS, Mirko Šarović prokomentarisao je da je Dodik ovakvom izjavom zatražio ''Dejton 2'', odnosno da je predložio ''ukidanje Dejtona'', a Šarović smatra - ne samo on, to je opšti konsenzus u Srpskoj - da je to izuzetno opasno za Republiku Srpsku.
Sličnu izjavio naknadno je dao i Branislav Borenović, predsjednik PDP. Stiče se utisak da opozicija ipak nije uvjerila javnost - a ni sve u svojim redovima - da je Dodik prekršio zajednički unutarsrpski dogovor o bojkotu institucija BiH, pa je loptica prebačena dalje na teren onoga što je Dodik u Sarajevu izjavio. Tim povodom danas je u Banjaluci održan sastanak lidera SDS, PDP i DNS.
Protiv dogovora u formi koju je Dodik predložio je i predsjednik SDA, Bakir Izetbegović. Kaže da su dogovori završeni prije 26 godina u Dejtonu i taj dogovor je potrebno poštovati. "Nikakvih novih dogovora o budućnosti Bosne i Hercegovine, onakvih kakve traži Milorad Dodik i u formatu u kojem ih traži, neće biti," prenijelo je Oslobođenje izjavu Izetbegovića, koji je ostavio prostor da su mogući dogovori, ali ne onakvi kakve Dodik inicira.
To nije čudno s obzirom da je Izetbegović ranije ove godine pozivao na "Dejton 2." U međuvremenu, relevantni zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država, poslali su poruke koje nisu bile baš ono što se ''snilo.''
U pismu članovima Predsjedništva američki državni sekretar Entoni Blinken naveo je da Vašington očekuje da se u BiH sprovedu samo nužne i ograničene ustavne promjene, koje se odnose na transparentniji izborni sistem i iskorjenjivanje korupcije, te da one budu rezultat domaćih političkih aktera, a ne napora sa strane.
Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za Evropu i Evroaziju Metju Palmer u februaru je pozvao političke lidere u BiH da preuzmu odgovornost za reforme i ne čekaju pomoć i ''čarobni štapić'' sa strane.
"Jedna od stvari koju čujem u Sarajevu... Ne bismo trebali sami raditi na reformama. Trebali bismo pričekati da nova Bajden-Heris administracija dođe preko brežuljka, na bijelom konju, sa Dejtonom 2 ili novim Aprilskim paketom, i riješi probleme za nas. A to je upravo suprotno od toga kako bi trebalo razmišljati i kako bi trebalo raditi,"opisao je Palmer rečenice na koje se svodi politika mnogi lidera stranaka iz Federacije.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas u Splitu da je Dodikova inicijativa dobronamjerna, ali nerealna jer nema podršku u Predsjedništvu, a da novi Dejton nije potreban već se samo treba držati postojećeg.
"Dejtonski sporazum nije propao, nego se ne poštuje, krši ga se. Kad bi ga se poštivalo, bilo bi sve u redu," dodao je Milanović u obraćanju iz kojeg su skoro svi mediji izdvojili dio o nesalomivosti Republike Srpske.
U međuvremenu, po povratku u Istanbul, Reržep Tajip Erdogan je rekao da će Turska "biti prisutna ako se Bošnjaci, Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini ujedine" i pozovu ovu državu da posreduje u dogovoru.
Naglasio je da bi i tome trebali odlučivati članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Za direktora banjalučkog Centra za međunarodne odnose i profesora na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, Miloša Šolaju, odavno nema dileme da je Bosni i Hercegovini potreban novi ili drugačiji dogovor, ali da to ne podrazumijeva ''raspakivanje'' Dejtona.
"BiH ne funkcioniše, odnosno počela je da funkcioniše sve slabije, počev od toga da se vještački biraju članovi Predsjedništva, do toga da se ništa ne može dogovoriti. Na kraju krajeva zbog takvog funkcionisanja ni visoki predstavnik nema saglasnost članica Savjeta bezbjednosti."
Profesor Šolaja napominje da je za promjenu Dejtona potrebna saglasnost Kontakt grupe i svih potpisnica. Dovoljno je da jedna neće i da toga ne bude.
"Druga stvar je što se neki boje da se raspakuju Dejton, ili neće. Nigdje ne piše da će ona biti centralizovana. BiH tek treba da pokaže - to je nešto za šta se ja odavno zalažem - da nađe svoj put u stabilnost da bi mogla mirno da se razvija."
Zaključuje da je državi potreban jedan dogovor koji će proizvesti ustav koji je podržan od svih stanovnika BiH, a dok toga nema BiH će se stalno vrtiti oko nacionalnih i drugih sukoba koji joj neće dozvoliti da se razvija ni ekonomski, ni socijalno, ni na bilo koji drugi način.