Banjaluku je noćas, četiri minute iza jedan čas, zatresao zemljotres jačine 3,7 stepeni po Rihteru, odnosno pet stepeni Merkalijeve skale.
Epicentar zemljotresa bio je deset kilometara sjeverozapadno od Banjaluke.
"Mrežom seizmoloških stanica Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS lociran je zemljotres u jedan sat i četiri minute sjeverozapadno od Banjaluke, tačnije područje Dragočaja. Ovaj zemljotres građani osjete, ali ne izaziva štete na objektima", navodi se na sajtu meteo.rs.
Snježana Cvijić-Amulić, načelnica Odjeljenja seizmologije u Hidrometeorološkom zavodu RS ističe da zemljotres koji se dogodio noćas "spada u slabije potrese, ali da su ga svakako osjetili svi Banjalučani".
"Zemljotres od pet stepeni Merkalija ljude budi iz sna, ali ne može da prouzrokuje materijalnu štetu. Tek potres od šest stepeni Merkalijeve skale može da izazove pukotine na zidovima i manju štetu", objasnila je ona.
Prema riječima Snježane Cvijić-Amulić, Banjaluka se nalazi na trusnom području, što znači da se zemljotresi često dešavaju.
Ipak, dodala je da, bez obzira na jačinu zemljotresa, ne treba paničiti - već potražiti zaklon.
"Zemljotrese je nemoguće predvidjeti i prognozirati. Nigdje na svijetu ne postoje aparati koji bi mogli da prognoziraju kada će se, koliko jak i na kojem području potres desiti. Mi možemo da radimo procjene samo na osnovu statistike. Ona govori da bi, kada je Banjaluka u pitanju, na ovom području mogao da se ponovi zemljotres jačine kao 1969. godine", istakla je Cvijić-Amulić.
Ipak, to je zaključak koji se donosi na osnovu statistike i ni u kom slučaju ne predstavlja pravu prognozu!
Zemljotresi u Banjaluci
Jedna od karakteristika Banje Luke je i podrhtavanje tla na kojem je smještena. Seizmogeno područje obuhvata pojas oko grada, prečnika izmedu 50 i 60 km. O jakoj seizmičnosti svjedoče morfologija reljefa, pisani podaci za posljednjih 100 godina i najnovija instrumentalna mjerenja.
Zemljotresi se na ovom tlu javljaju u serijama, na različitim žarištima. U prvoj seriji se prema postojećim podacima bilježi najjači zemljotres na području Banje Luke koji se desio 20. maja 1888.godine u 10:30, jačine 7° MCS, magnitude 5,2 u epicentru.
U drugoj seriji 1935. godine zabilježeno je 7 potresa, prosječnog intenziteta od 6° MCS. Najsnažniji iz ove serije se desio 11.10.1935., snage 7° MCS, magnitude 5.
Treća serija dolazi 3 decenije poslije. 1969. godina duboko je urezana u istoriju grada i svijest stanovništva.
Najrazorniji, nezaboravni zemljotres se desio 27. 10. 1969. godine. Počeo je neuobičajeno jakim „prethodnim udarom“, u noći 26. oktobra u 2:55 h; podrtavanje se nastavilo do 8:53 h kada je vrijeme za Banju Luku stalo. Banjolučani će uvijek pamtiti 8° MCS / 6° «Rihtera».
Četvrtu seriju bilježimo 1981.godine. Najjači zemljotres, koji se desio 13.avgusta, u toj seriji imao je intenzitet izmedu 7° i 8° MCS, magnitude 5,4.
Zemljotres je 1969. devastirao grad. Oduzeo je 15 života naših sugrađana, a hiljadu ljudi je bilo teže i lakše ozlijeđeno.
(MONDO)
