Uz članice EU, sankcije protiv bh. opstrukcionista primjenjivaće i Crna Gora, Albanija, Turska, Lihtenštajn, Jermenija i Gruzija
Visoka predstavnica Evropske unije Ketrin Ešton potpisala je odluku kojom EU dobija prava da sankcioniše sva pravna i fizička lica, čije aktivnosti potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunaordni karakter BiH ili ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum.
Odluka donijeta 21. marta, dan kasnije objavljena je u "Službenim novinama EU", čime je stupila na snagu.
Kako saznaje „Dnevni avaz“, osim 27 država članica EU, obavezu da će primjenjivati sankcije koje uvede EU preuzele su i Crna Gora, Albanija, Turska, Lihtenštajn, Jermenija i Gruzija.
Sankcije se, prema pisanju sarajevskog lista, odnose na moguću zabranu putovanja, zamrzavanje imovine koju imaju kažnjena osoba ili njen srodnik,
kao i pravna lica. To se odnosi i na imovinu u bilo kojoj od zemalja gdje se odluka EU poštuje.
Ovakve mjere nisu ništa novo u praksi EU. Unija je ovo "oružje" iskoristila prošlog mjeseca protiv bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.
U detaljnoj odluci, između ostalog, navedeno je da država članica može napraviti izuzetak kada je kažnjena osoba u pitanju i dopustiti joj posjetu, ali da o tome u pisanoj formi mora izvestiti EU. Izuzeci kada se odobrava izdavanje vize i ulazak na teritoriju EU precizno su definisani u odluci, a EU ima pravo da državi koja bi i prekršila sankcije to onemogući ako se jedna ili više država članica ne slažu s time.
Zvaničnici u Briselu, prema pisanju sarajevskog lista, nisu željeli da špekulišu ko bi se (prvi) mogao naći na spisku onih koji su se zamjerili i Briselu, a nisu mogli ni reći kada će se zemljama koje će poštovati odluku Eštonove priključiti Srbija i Hrvatska. Na tertiroiji te dvije države, zasigurno, nalaze se ne samo bankovni računi nego i vrijedne nekretnine nekih političara iz sva tri konstitutivna naroda BiH.
(Tanjug)
