Glavni tužilac BiH Milorad Barašin smatra da najavljeni referendum u RS ne može uticati na rad Suda BiH. Kreso: Referendum poguban
Glavni tužilac BiH Milorad Barašin smatra da najavljeni referendum u Republici Srpskoj o potrebi postojanja Suda i Tužilaštva BiH ne može uticati na rad ovih institucija i ističe da su tužioci BiH profesionalci koji obaveze izvršavaju u skladu sa zakonom.
"Tužioci su uvijek u svom radu imali protivnike, a to su kriminogene strane u društvu. Mi smo borci protiv svih vidova kriminala, zbog čega su na nas usmjereni brojni napadi", rekao je Barašin novinarima uoči javne diskusije "Budućnost Suda i Tužilaštva BiH: procesuiranje ratnih zločina i organizovanog kriminala" koja je održana u Sarajevu.
Na pitanje zašto istraga u slučaju "Dobrovoljačka" traje sedam godina, Barašin je rekao da se u ovom slučaju radi o izuzetno komplikovanom i teškom predmetu, na kojem su radila dva međunarodna tužioca.
"Osim njih, sada na ovom predmetu rade trojica domaćih tužilaca, pripadnika svih nacionalnih grupacija, kako niko ne bi mogao nešto reći po donošenju tužilačke odluke. Ja nisam kriv za ono što se dešavalo u BiH od 1995. do 2005. godine, kada je procesuiranje ratnih zločina bilo na niskom nivou. Na ovoj funkciji sam od 2007. godine i sa ljudima sa kojim radim ne mogu sve okončati za jedan dan ili postupati po nečijim željama", naglasio je Barašin.
Barašin je naglasio da rezultate koje je Tužilaštvo BiH dostiglo u predmetima ratnih zločina treba podići na viši nivo i dodao da će oni u ovoj godini biti znatno bolji.
"Sa ovim predmetima ne treba kalkulisati, oni ne trebaju da budu u službi dnevne politike. Mora da se donese strategija tužilaštva kako bi se svaki predmet završio. Ja ne želim, niti dozvoljavam montiranje bilo kog predmeta u jednodnevne političke svrhe. Svi predmeti koji su značajni za BiH, kao što su `Dobrovoljačka`, `Tuzlanska`, te predmeti iz privrednog kriminala, moraju biti okončani do kraja godine", rekao je Barašin.
Prema njegovim riječima, svi predmeti koji se nalaze u Tužilaštvu BiH biće procesuirani i kad-tad biće donesena tužilačka odluka i naredba o nesprovođenju istrage, njenoj obustavi ili o podizanju optužnice koju potvrđuje Sud BiH.
S druge strane, predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso ocijenila je da bi posljedice referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH u Republici Srpskoj bile pogubne za sve državne institucije "sa čijim načinom rada se pojedini političari ne slažu" i dodala da Vlada Srpske nema mandat da usmjerava rad na procesuiranju predmeta ratnih zločina.
"U monitoringu nepristrasnih međunarodnih posmatrača nije zabilježena nijedna pristrasnost bilo kojeg sudije, nije zabilježeno nijedno nefer i nepravično suđenje. Stoga je svako iznošenje neistina o navodnoj pristrasnosti i neobjektivnosti prema jednom ili drugom narodu krajnje zlonamjerno i neargumentovano", rekla je Kreso.
Ona smatra da je informacija o radu Suda i Tužilaštva BiH koja je 13. aprila predstavljena na sjednici Vlade RS, "opasan dokument kojim se pokušava kreirati negativan stav" o ovim institucijama, napomenuvši da Vlada nema mandat da odlučuje o radu Suda BiH, jer je to državna institucija o čijoj sudbini se može razgovarati samo na tom nivou.
Kreso je u javnoj diskusiji o temi "Budućnost Suda i Tužilaštva BiH: procesuiranje ratnih zločina i organizovanog kriminala" u Sarajevu rekla da su prilikom predstavljanja izvještaja iznesene "teške optužbe koje su zasnovane na netačnim podacima i krajnje zlonamjernim tvrdnjama o navodnoj pristrasnosti suda, institucije koja radi na utvrđivanju istine".
"Smatram opasnim i najavu referenduma o pitanju postojanja potrebe ovoga suda ili nepriznavanju njegovih odluka na jednom dijelu teritorije BiH. Mislim da bi posljedice tog referenduma bile pogubne za sve državne institucije sa čijim načinom rada se ne slažu pojedini političari", ocijenila je Kreso.
Kreso je, između ostalog, navela da je ovaj sud, uz pomoć međunarodne zajednice postigao zavidne rezultate i stekao epitet "jednog od najrespektabilnijih sudova u regionu".
Ona tvrdi da Sud BiH sudi samo počiniocima, prekršiocima koji su se teško ogriješili o pravila međunarodnog humanitarnog prava, podsjetivši da je Zakon o Sudu BiH usvojen u parlamentu BiH, a potom i u Savjetu ministara BiH.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 13. aprila odluku o raspisivanju referenduma u Srpskoj na kome bi građani trebalo da se izjasne da li podržavaju nametnute zakone visokog predstavnika u BiH, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH, te njihovu neustavnu verifikaciju u parlamentu BiH.
Vlada Republike Srpske prethodno je podržala informaciju predsjednika RS Milorada Dodika o posljedicama antidejtonskog i neustavnog inastalisanja pravosuđa na nivou BiH i nedjelovanja Tužilaštva i Suda BiH u predmetima ratnih zločina. U informaciji su, između ostalih, izneseni podaci da je U Sudu BiH optuženo ukupno 188 lica, od kojih 131 Srbin, 31 Bošnjak, 23 Hrvata i tri iz reda ostalih. Od ukupno 1 090 godina dosuđenih u Sudu BiH, Srbi su osuđeni na 835,6 godina, Hrvati na 137,6 godina, Bošnjaci na 93 godine i ostali na 24 godine.
(Srna/MONDO)
