U Sarajevu, prema procjenama, živi od 120.000 do 150.000 Srba manje nego što ih je bilo prema popisu iz 1991. godine.
Ovo je rečeno na sastanku Srpskog građanskog vijeća - pokreta za ravnopravnost u BiH sa predstavnicima vlasti Federacije BiH i Kantona Sarajevo.
V.d. pomoćnika ministra za rad, socijalnu politiku i raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo Edin Duraković naveo je da je, zaključno sa 31. martom, 13.339 srpskih porodica podnijelo zahtjev za povratak i da se vratila 23.801 porodica ili oko 76.000 Srba.
Međutim, nije mogao da objasni kako je moguće da se vratilo više porodica nego što je podnesenih zahtjeva, pravdajući se da kao v.d. pomoćnika ministra nije ovlašten da daje izjave.
On je još rekao da je u 10 sarajevskih opština prije rata živelo 527.049 lica, od čega 157.143 Srba, te da bi danas, prema sadašnjem broju opština i u skladu sa posljednjim popisom, trebalo da bude 133.646 Srba.
Zamjenik Gradonačelnika Sarajeva Miroslav Živanović rekao je da nema podataka koliko Srba se vratilo u Sarajevo, što je još jedan od razloga za sprovođenje popisa u BiH.
Živanović je naglasio da povratak Srba na područje Kantona Sarajeva nije zadovoljavajući, odnosno da su tu definitivno slabi rezultati, dodavši da ne mogu biti zadovoljni ni kvalitetom života povratnika.
On je dodao da bi nakon popisa konačno postojali egzaktni podaci na osnovu kojih bi mogla da bude formirana kvalitetna politika.
"Veliki problem u Sarajevu je to što ima dosta administrativnih nivoa, podjela nadležnosti, pa se odgovornost prebacuju sa jedne na drugu stranu", istakao je Živanović.
On je naveo da gradske vlasti u svojim godišnjim planovima aktivnosti imaju i saradnju sa udruženjima građana koja okupljaju povratničku populaciju, ali da to ne može riješiti pitanje povratka u Sarajevo.
Predsjednik Srpskog građanskog vijeća - pokreta za ravnopravnost u BiH Sretko Radišić rekao je da se povratnici suočavaju s ekonomskim problemima, jer im nisu obezbijeđena sredstva za život - posao, infrastruktura.
"Političko raspoloženje stranaka u Republici Srpskoj nije bilo pozitivno prema procesu povratka, zbog čega i nije bilo većeg procenta povratka na stara ognjišta. Danas se to promijenilo, međutim povratnici nemaju ekonomsku podršku za povratak", rekao je Radišić.
On je naveo da se do sada oko 130.000 Srba vratilo na prostore Federacije BiH.
Radišić je podsjetio da je revidiranom strategijom povratka od 2009. do 2013. godine odobreno oko 1,3 milijarde KM za nove povratke i predviđeno da još 125.000 lica podnesu zahtjeve za povratak, dodajući da bi realizacijom tog plana Aneks sedam Dejtonskog sporazuma, koji je dozvolio svima pravo da podnesu zahtjeve za povratak, bio okončan.
Potpredsjednik FBiH Svetozar Pudarić rekao je da se Sarajevo "počelo vraćati na ono što je bio prije rata, a kada će se vratiti i da li će se uopšte ikad vratiti - pitanje je koje zavisi od svih njegovih građana".
"Sarajevsko društvo mora biti uključujuće društvo", dodao je on.
Govoreći o nacionalnoj strukturi stanovnika Sarajeva, on je rekao da bi trebalo uraditi popis stanovništva, uključujući i naselja koja su podeljena administrativnom linijom, odnosno koja se nalaze i u jednom i u drugom entitetu. "I Jedno i drugo je Sarajevo", rekao je on.
Aleksandar Ćuk, povratnik u opštinu Novo Sarajevo, rekao je da se u ovu opštinu vratilo pet do šest odsto predratnih Srba.
On je dodao da 1998. godine, kada se vratio u Sarajevo, nije naišao na dobar prijem.
(Srna)
