Na Brčanskoj malti u Tuzli služen je pomen pripadnicima JNA stradalim na današnji dan prije 19 godina. Na groblju Pučile u Bijeljini služen parastos.
Učesnici pomena, koji je protekao bez problema i provokacija, prislužili su svijeće i položili bijele ruže na mjestu stradanja pripadnika JNA, nakon čega su u tri autobusa, uz jako obezbjeđenje policije Tuzlanskog kantona, krenuli nazad ka Bijeljini.
Među učesnicima pomena bili su članovi porodica nastradalih, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Petar Đokić, predsjednik Boračke organizacije RS Pantelija Ćurguz, rukovodilac Tima za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženja nestalih lica RS Staša Košarac.
Pomenu su prisustvovali i predsjednik Republičke organizacije poginulih i zarobljenih vojnika i nestalih civila Nedeljko Mitrović, kao i predsjednik Skupštine ratnih vojnih invalida Dragislav Mijanović.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske (RS) Petar Đokić poručio je danas u Tuzli da odgovorni za ovaj teški ratni zločin moraju biti izvedeni pred lice pravde.
"Danas smo, kao i prošle godine, došli na ovo mjesto stradanja zbog toga što želimo da odamo počast nevino stradalim ljudima, da otrgnemo od zaborava zločin koji se dogodio, ali, istovremeno, i da ustanemo jasnog glasa prema pravosudnim institucijama kako ove zemlje, tako i na drugim nivoima, da moraju da odgovaraju oni koji su planirali i neposredno izvršavali ovaj teški ratni zločin", rekao je Đokić novinarima nakon parastosa stradalim vojnicima.
Prema njegovim riječima, pravda je u tome da onaj ko je učinio ratni zločin mora za njega da odgovara.
"Za ovaj teški ratni zločin za sada niko nije proglašen krivim. Bilo je pokušaja da se utvrdi odgovornost, ali očito je to sve bilo bez rezultata", podsjetio je Đokić.
On se zahvalio službama bezbjednosti, prije svega, MUP-u Tuzlanskog kantona, i svima koji su omogućili da se današnji pomen na Brčanskoj malti održi na miran i dostojanstven način.
Šef Tima za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženje nestalih lica RS Staša Košarac izjavio je danas u Tuzli da su u BiH jednako stradali i Srbi i Bošnjaci i Hrvati i da će institucije Srpske nastaviti krajnje odlučne borbu da se prestane sa podjelama žrtava kao što je to bila praksa dijela međunarodne zajednice i bošnjačke političke javnosti.
"Institucije RS ulažu maksimalne napore da svi koji su učinili ratne zločine, ne samo na Brčanskoj malti, nego u svim mjestima u BiH, za to i odgovaraju. Upravo oni koji su činili zločine moraju biti izvedeni pred lice pravde i odgovarati, jer bez toga neće biti vraćeno povjerenje za sve građane BiH", rekao je Košarac novinarima nakon pomena poginulim pripadnicima JNA, koji su stradali na današnji dan 1992. godine na Brčanskoj malti, u Tuzli.
Dio Brčanske malte, gdje je održan pomen, bio je označen žutom policijskom trakom. Skup je obezbjeđivao veći broj policajaca, a na licu mjesta nalazila su se i ambulantna i vatrogasna kola.
Na groblju Pučile u Bijeljini, gdje je sahranjen najveći broj pripadnika JNA ubijenih na današnji dan prije 19 godina na Brčanskoj malti u Tuzli, danas je služen parastos i položeni vijenci.
Vijence na Spomen kosturnicu na Pučilama, u kojoj se nalaze tijela 34 identifikovana pripadnika JNA, osim članova porodica, položili u ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Petar Đokić, delegacija Narodne skupštine RS, predstavnici BORS-a, delegacije udruženja porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila, Saveza logoraša RS, Trećeg pješadijskog (RS) puka Oružanih snaga BiH, republičkih nevladinih organizacija i udruženja i opština Bijeljina i Lopare.
Slavko Novaković, preživjeli učesnik "tuzlanske kolone", rekao je da je tog dana ubijeno više od 100 pripadnika JNA, da ih je identifikovano 92 i da je više od sto njih ranjeno. On je ocijenio da Vlada RS nikada ozbiljnije nije shvatala ovu situaciju kao sada, kada je ušla u borbu sa korumpiranim Tužilaštvom BiH.
"Vjerujem u pravdu. Republiku Srpsku u ratu smo stvorili, a imamo obavezu u miru da stvaramo državu sa svim njenim obilježjima", naglasio je Novaković.
Prema do sada obrađenim podacima koje su vlasti RS dobile od pravosudnih institucija Srbije, koja jeza ovaj slučaj vodila sudski proces poznat pod nazivom "Jurišić", utvrđeno je da je u napadu na kolonu JNA stradalo ukupno 200 vojnika, od čega 59 smrtno, dok su ostali bili ranjeni ili zarobljeni.
Napad na 92. motorizovanu brigadu, koja se povlačila iz kasarne "Husinska buna" sa oko 200 vozila i oko 600 starješina i vojnika, izveli su 15. maja 1992. godine pripadnici lokalne Teritorijalne odbrane i policije, uz pomoć paravojne formacije "Zelene beretke".
Prema sporazumu o mirnom povlačenju JNA sa teritorije BiH, a na osnovu dogovora komandanta kasarne pukovnika Mileta Dubajića i lokalnih vlasti, evakuacija je trebalo da počne u 15 časova, ali su lokalne vlasti iscenirale spor oko predaje dijela naoružanja TO Tuzla.
Kasnije će se ispostaviti da je to bio dio plana za razmještanje snajperista na pravcu povlačenja JNA i mjestu zasjede.
Da je napad na kolonu JNA unaprijed dobro planiran i pripreman pokazale su zapreke na putevima, kopanje rovova, izrada zaklona, isturanje ježeva na put i izvlačenje nagaznih mina na kanapu. Napad na kolonu JNA tada je u direktnom prenosu prikazan na tuzlanskoj lokalnoj televizijskoj stanici.
Na audio zapisima zabilježeno je kako dežurni u Operativnom štabu javne bezbjednosti Tuzla Ilija Jurišić naređuje napad na kolonu navodeći pritom i komande kao što su "pucaj" i "ne dovodi". Jurišić je uhapšen u Beogradu po optužnici Tužilaštva za ratne zločine i osuđen je 28. septembra 2009. godine na 12 godina zatvora zbog upotrebe nedozvoljenih metoda borbe, ali je ta presuda kasnije ukinuta.
Tužilaštvo BiH objavilo je u decembru 2009. godine da je prekinulo istragu protiv tadašnjeg gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića i drugih u slučaju "tuzlanska kolona".
Haški istražitelji, koji su 2003. godine predmet "Tuzlanska kolona" ustupili Sudu BiH, zaključili su da ima dovoljno dokaza za pokretanje istrage protiv devet osoba. Među njima su na prvom mjestu tadašnji komandant lokalne TO Enver Delibegović, bivši načelnik stanice javne bezbednosti Mehmed Bajrić i njegov zamenik Muhamed Brkić, kao i komandant inžinjersko-diverzantske jedinice TO Faruk Prcić.
Haški tribunal je u slučaju "tuzlanska kolona" za četiri osobe dao oznaku "A", što znači da je na osnovu dostavljenih dokaza utvrđeno da postoji krivično djelo ratnog zločina i dovoljno dokaza da se te osobe procesuiraju.
(MONDO, foto Fotoservis)
