Sušenje hrasta starog više od 200 godina u ulici Svetozara Markovića "natjeralo" je Banjalučane da održe nesvakidašnji performans.
Ispod uvelog drveta, na čijim krošnjama ima tek pokoji zeleni list, u čertvatk su se okupili građani svih životnih dobi pod čijim krošnjama su nekada razmjenjivali nježnosti, odrmarali ili se jednostavno sklanjali u hlad kako bi se zaštititi od sunca u vrelim ljetnim danima.
Bila su tu i djeca iz vrtića "Bambi", hortikulturolozi, pjesnici, ekolozi, slikari, muzičari, fotografi, ali i obični građani. Da je na pojedince najstarije banjalučko drvo ostavilo lijepa sjećanja i probudilo stare emocije uočilo se na Banjalučanima koji su neskrivajući brisali suze sa svojih lica.
Stručnjaci tvrde da hrast nije napadnut od strane insekata ili istrunuo, već da je jednostavno ostao bez vode.
Profesor Šumarskog fakulteta u Banjaluci Zoran Stanivuković tvrdi da ta vrsta hrasta uvijek mora imati podzemnu vodu pa je, po njegovom mišljenju, izgradnja zgrade i asfaltiranje parkinga u njegovoj neposrednoj blizini uticala na smanjenje podzemne vode.
"Preporučio sam da bi bilo najbolje ako postoji mogućnost da se vještačkim putem pokuša dodati voda hrastu, pa da vidimo šta će se dešavati tokom ove vegetacijske sezone. Hrast je čudna vrsta i ima mogućnost ponovnog tjeranja listova i često puta kad su velike suše i žege zna se desiti da mu uvene lišće pa kada počnu kiše u septembru da se zazeleni ponovo", kazao je Stanivuković i dodao da je optimista i da je najbolje da hrast ovako ostane do sljedećeg proljeća, da se vidi da li će se oporaviti.
Iako je po ocjeni stručnjaka hrast u ulici Svetozara Markovića stariji od 200 godina i najstariji ove vrste u Banjaluci, nije uvršten na listu zaštićenih spomenika prirode jer je zatajila administracija, prenose pojedini mediji.
Gradska uprava nikada nije ovaj hrast proglasila prirodnim spomenikom, ali je finansirala uređenje i održavanje stabla.
(MONDO, foto: Dejan Đurić,BLLIVE)
