Zašto odlaze visokoobrazovani i ugledni ljekari? Od prošle godine otišao 161 ljekar, a 1. januara naredne godine iz Srpske odlazi još 11 specijalista.
Republici Srpskoj nedostaje 1 600 ljekara, a sve to je posljedica njihovog odlaska, u velikom broju, kako iz Srpske, tako i iz BiH i regiona - upozorava Miodrag Femić, predsjednik Asocijacije doktora medicine jugoistočne Evrope.
Jedan od najvećih problema u zdravstvenoj politici i politici ljudskih resursa u Republici Srpskoj i regionu jeste upravo odlazak ljekara - od prošle godine, od septembra, otišao je 161 ljekar, a 1. januara naredne godine iz Srpske odlazi još 11 ljekara specijalista, upozorava Femić u intervjuu Srni.
Femić naglašava da je BiH danas posljednja po broju ljekara u regionu i upozorava da je to strašan podatak, ne samo za Asocijaciju, već bi trebao da bude i za one koji se bave politikom ljudskih resursa.
"Ono što je najosnovnije u svemu tome jeste da smo sada zadnji po broju ljekara. Ispred nas je bila Albanija, ali i ona je svoju zdravstvenu politiku `okrenula` u nekim boljim smjerovima i boljoj budućnosti" - navodi on.
Femić objašnjava da bi, poređenja radi, u EU predviđeno 362 ljekara na 100 000 stanovnika, a da je u Srpskoj taj broj trenutno - 124 ljekara.
"To znači da nam nedostaje još 1 600 ljekara da bi normalno funkcionisao zdravstveni sistem", kaže Femić i upozorava da profesionalnu odgovornost snose nadležne službe i pojedinci koji bi o tome trebalo da razmišljaju.
Asocijacija od svog postanka (tri godine), kao i Strukovni sindikat doktora medicine, unazad pet godina, upozoravaju da će Republika Srpska doći u ovakvu situaciju.
Femić dodaje da je, na žalost svih ljekara koji su nosioci posla, došlo do urušavanja partnerskog sistema između resornog ministarstva i njih, te da to nije krivica ljekara, jer jedan ljekar radi koliko četiri druga ljekara u okruženju.
On napominje da ne treba da čudi što sve više ljekara odlazi u privatnu praksu i dodaje da treba da bude ravnopravna konkurencija, kao i da svaki pacijent ima pravo da bira gdje će da se liječi.
Femić ističe da je jedan od ciljeva Asocijacije doktora medicine jugoistočne Evrope, koja broji 12 400 ljekara, da se izjednači javno sa privatnim zdravstvom, kako bi pacijent mogao da bira gdje hoće da se liječi, a ljekar gdje hoće da radi.
"Smatram da bi to bila najsrećnija forma našeg rada. Asocijacija je preduzela korake u tom smislu tako što vodi evidenciju odlazaka ljekara. Na sajtu Asocijacije postoji dio koji se zove `berza rada`, gdje je zvanična komunikacija sa vladama određenih država koje su `otvorile vrata` za rad naših ljekara. Svakodnevno se sa njima čujemo i imamo informacije o tome kako naše kolege mogu da odu i da rade u inostranstvu", objasnio je Femić.
Asocijacija je primijetila i da su ljekari, kao i svi zdravstveni radnici, ugroženi, odnosno da su ugrožena njihova ljudska prava.
"To je jasno i evidentno i svakodnevno se dešava. Ako želimo i težimo da idemo u EU, jedan od postulata jeste da se ljudska prava poštuju ali, nažalost, to kod nas nije slučaj. Zato smo mi u Asocijaciji preduzeli određene korake na međunarodnom nivou, pošto smo mi članovi Svjetske zdravstvene organizacije, da to pokušamo da vratimo na obim koji je predviđen zakonom EU", zaključio je Femić u intervjuu Srni.
(Srna)
