Ministar bezbjednosti BiH Sadik Ahmetović održao je sastanak sa direktorima policijskih agencija u BiH, zahtijevajući od njih da se usprotive najavljenom smanjenju plata.
Neposredno nakon sastanka, na kome je Ahmetović, prema mišljenju parlamentaraca zaduženih za praćenje rada policijskih agencija u BiH, demonstrirao klasični politički pritisak, emitovano je saopštenje za javnost Sindikata Granične policije BiH, u kome se ponavljaju prijetnje da će graničari stupiti u štrajk ako bude smanjena osnovica za plate od pet odsto, što je ranije najavljeno iz Ministarstva finansija i trezora BiH.
Prema tvdnjama učesnika sastanka, koji je održan u petak, Ahmetović je otvoreno zastupao incijativu Stranke demokratske akcije, koja ne podržava ni dogovoreni Globalni fiskalni okvir ni nacrt budžeta BiH za ovu godinu, pa su pojačani pritisci i na policijske agencije u BiH, nakon višednevnih protesta otpuštenih vojnika Oružanih snaga BiH.
Član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost parlamenta BiH Staša Košarac ocijenio je da postupak Ahmetovića predstavlja klasičan politički pritisak na policijske agencije i njihovo djelovanje.
"To je pokušaj Ahmetovića da koordinira, ali stranački da koordinira, s ciljem političkog pritiska. Napomenuću da smo na mnogim sjednicama komisije bili informisani od direktora agencija da, kada je na dnevnom redu bezbjednost građana BiH iz različitih segmenata i sektora, ne postoji ta vrsta koordinacije od ministra Ahmetovića. Prema tome, začuđujuće je da odjednom postoji tolika potreba za koordinacijom u ovim, uslovno rečeno, tehničkim pitanjima", rekao je Košarac.
On je dodao da je dosadašnja praksa pokazala da Ahmetović ima neartikulisane poteze i stavove o mnogo važnijim pitanjima, kao što je ukupna bezbjednost građana BiH, gdje ne pokazuje svoju efikasnost. "Ako povučemo paralelu sa događajima pred parlamentom BiH, kada su penzionisani vojnici pravili protest uz podršku određenih političkih subjekata iz Federacije BiH, onda ovaj njegov potez možemo smatrati očekivanim iz prostog razloga što se postavlja neartikulisano iz situacije u situaciju", rekao je Košarac.
S druge, ističe Košarac, samo donošenje budžeta je politička odluka i uslovno rečeno tehničari, kao što su direktori određenih agencija, ne mogu da postavljaju određenu vrstu ucjena na način da će se protiviti ukoliko budžet ne bude planiran onako kako njima odgovara.
"Mnogi od direktora agencija bezbjednosnog karaktera smatraju budžet BiH 'sigurnom kućom' na način da samo mogu da koriste određene vrste privilegija i zato im treba značajna količina sredstava. Naravno, oni koji sa okvirima koji im budu ponuđeni ne mogu da rade svoj posao treba da podnesu ostavke, jer smatram da ne može tehnika uslovljavati politiku", napomenuo je Košarac.
Istakavši da je o takvim neprincipijelnim podrškama koje dolaze od ministra Ahmetovića javnost sasvim jasno upoznata, Košarac je ocijenio da nije dobro da se animozitet između Socijaldemokratske partije BiH i SDA reflektuje i na druge institucije BiH. "Ako se nastavi sa tim, onda da će zbog njihovih politika BiH ući u treću godinu privremenog finansiranja", upozorava Košarac.
On je rekao da je za predstavnike Republike Srpske važno da budžet bude realno planiran i da ne može biti povećan.
"Ali, svjesni smo da je neophodno usvajanje budžeta na nivou BiH i zbog evropskog puta. Treba da budemo sasvim realni, prestati s takvim vrstama pritisaka kakve proizvode Ahmetović, SDA i SDP BiH uzajamno, te da se 'hladne glave' definišu okviri budžeta, odnosno nacrt budžeta i da se takav uputi u proceduru u Savjet ministara BiH", poručio je Košarac.
Član Komisije Borislav Bojić saglasan je da je postupanje Ahmetovića politički pritisak, kao i svojevrsna zloupotreba pozicije ministra, s ciljem da se utiče na agencije kako bi one izrazile svoje nezadovoljstvo. "Ne treba podleći pritisku takve vrste", istakao je Bojić u izjavi Srni.
On je dodao da o primanjima u zajedničkim institucijama BiH treba da raspravlja Parlamentarna skupština BiH.
"Pitanje plata ne treba da bude samo parcijalno pitanje, nego da se sagleda ukupno javna potrošnja i primanja u svim institucijama. Mislim da treba poslije takve vrste otvorene rasprave vidjeti šta to realno može da podnese privreda u BiH i kakva primanja mogu imati državni službenici, javne službe, administracija...", rekao je Bojić.
Član Komisije Mehmed Bradarić rekao da je nije upoznat o sastanku Ahmetovića sa direktorima policijskih agencija u BiH. "Nisam obaviješten o sastanku, ali ako je tačno da se to tako desilo, to nije njegova nadležnost. Tu vrstu koordinacije ne bi trebalo da ima", rekao je Bradarić Srni.
Baradarić je dodao da bi više volio da ministar Ahmetović zakazuje koordinacione sastanke između ovih agencija kako bi se neke stvari, poput terorističkih akata ili napada na vjerske objekte, spriječile i preduprijedile. "To su stvari koje zahtijevaju koordinacionu aktivnost ministra bezbjednosti BiH", rekao je Bradarić.
Govoreći o smanjenju plata, što je bila tema sastanka održanog u petak, Bradarić je naglasio da je moralno i pošteno razmišljati o smanjenju plata, ali da nije siguran da je u redu razmišljati o smanjenju plata svih 22.000 ljudi, koliko ih radi u institucijama, jer tamo, kako je naveo, ima i minornih plata, te dodao da je on za selektivno smanjenje plata, odnosno da se plate smanjuju više onima koji imaju više.
O Nacrtu budžeta institucija BiH za ovu godinu glasaće se na sjednici Savjeta ministara BiH u srijedu, 11. aprila, a za sada je jedino SDA istakla da ne pristaje na budžet koji podrazumijeva uštede od oko 50 miliona KM, te rješava problem otpuštenih vojnika u paketu i prikladno situaciji u fondovima penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Srpske i Federacije BiH.
(Srna)
