Srpskoj prijete fatalne poplave?

Podaci su to na koje upozoravaju u Republičkoj upravi Civilne zaštite povodom Dana borbe protiv prirodnih katastrofa, koji se obilježava svake godine u oktobru, prenose "Nezavisne novine".

Prostor RS i BiH ne zaostaje za svjetskim prosjekom jer su i na globalnom nivou najučestalije prirodne katastrofe poplave, potom oluje, suše, zemljotresi, te požari i ekstremne temperature. Sve to nas je u proteklih nekoliko godina pogodilo.

Istovremeno, udruženja potrošača i stručnjaci upozoravaju da bi BiH, zbog nepostojanja planova u slučaju prirodne katastrofe, u roku od nekoliko dana ostala bez hrane.

"Posebno se naglašava činjenica da je naše tržište zavisno od uvoza hrane. BiH nema strategiju ishrane stanovništva, niti ima precizne podatke o mjesečnim potrebama za pojedinim proizvodima", navode u nevladinom sektoru.

Najsvježiji primjer prirodnih katastrofa na području BiH su ekstremno visoke temperature koje su uz nepažnju stanovništva bile glavni uzrok brojnih požara s kojima su se vatrogasci ovog ljeta borili nadljudskim naporima.

"U odnosu na prošlu godinu broj požara se znatno povećao, a u više navrata ugrožena su bila naselja. Tako se u Kneževu/Skender Vakufu vatra spustila na pedesetak metara od kuća. Odgovorno tvrdim da je najveći broj tih požara izazvan namjerno", upozorava Mile Međed, predsjednik Skupštine Vatrogasnog saveza RS, i dodaje da vatrogasci iz godine u godinu raspolažu sve boljom opremom i sve većim brojem kvalifikovanih ljudi.

Stručnjaci vjeruju da iza većeg dijela katastrofa stoji upravo čovjekovo nastojanje da mijenja okolinu, remeteći tako klimu i prirodne tokove.

Milimir Doder, direktor Republičke uprave Civilne zaštite RS, objašnjava da je glavni problem prirodnih katastrofa globalni poremećaj klime.

"RS je područje u kojem su najučestalije prirodne katastrofe poplave, požari i snježne padavine. Što se tiče CZ i snježnih padavina, mi smo uradili preventivne mjere za ovu zimu koju dočekujemo potpuno spremni", kazao je Doder, ističući da su ipak poplave prva katastrofa s kojom će se boriti u decembru i januaru, ali da se već sada radi na prevenciji - čišćenju kanalizacija, riječnih korita, obnavljaju se nasipi i spremaju novi.

Krajem oktobra obilježava se i 43 godine od razornog zemljotresa koji je pogodio Banjaluku, a riječ je o najjačem potresu ikad zabilježenom na prostoru BiH. Nije samo najveći grad RS ugrožen jer se nalazi na izrazito trusnom području, već su tu i Treskavica, Trebinje i Neum.

Inače, prema podacima Ujedinjenih nacija, broj elementarnih nepogoda u svijetu rapidno raste kako u obimu, tako i po jačini posljedica. U zadnjih 30 godina povećao se sa 75 katastrofa na čak 400 u godinu dana.
Nesigurne zgrade

Podaci nevladine organizacije "Vanjskopolitička inicijativa", u kojoj ističu da je BiH jedan od seizmološki najaktivnijih dijelova Balkana, pokazuju da se kao faktor rizika javlja gradnja stambenih i drugih objekata. Naime, oni su okruženi cestama i parkiralištima, dok su naselja građena neplanski, bez zelenih površina, pa su u većoj opasnosti od jakih udara zemljotresa u odnosu na objekte koji su ograđeni parkovima.

"Što se tiče zemljotresa oni se ne mogu predvidjeti, a ne raspolažemo podacima o skorijim većim potresima. Zgrade u BiH nisu potpuno sigurne, najveći problem je niz divljih gradnji, posebno na rizičnim mjestima", objasnio je Milimir Doder.

(MONDO)