U aprilu otvaranje banjalučke sinagoge

Otvaranjem ovog objekta, Banjaluka i jevrejska zajednica u Banjaluci, nakon sedam decenija čekanja, tačnije od 1944. godine, kada je porušena posljednja jevrejska sinagoga, dobiće objekat koji će biti mjesto za molitvu, proučavanje svetih spisa, mjesto bogatog kulturno-umetničkog sadržaja, ali i mjesto širenja dobre volje među ljudima, piše "Press RS".

Inicijator cijelog ovog projekta, i kako sam kaže, glavni odgovorni za sve dobro i loše što se dešava po tom pitanju, je savjetnik predsjednika RS i šef predstavništva RS u Izraelu Arie Livne.

Arie kaže da su gradnjom Jevrejskog kulturnog centra i sinagoge učinjene dvije velike stvari, kako za jevrejsku zajednicu u Banjaluci, tako i za cijelu Republiku Srpsku.

"Smatram da su gradnjom Jevrejskog kulturnog centra učinjene dvije velike stvari. Prva je ta što je na neki vrlo skroman, minijaturan način jevrejska zajednica dobila određenu satisfakciju. Takođe, i ja ću kao čovjek moći završiti svoj život zadovoljan i miran što će sinagoga nositi ime moje majke i tako ostaviti trag i uspomenu na nju, s obzirom na to da je ona ubijena u gasnoj komori i spaljena u Aušvicu. Ova inicijativa u neku ruku i jeste počast mojoj majci, koja je to zaslužila.

Druga stvar je ta što je značaj ovog projekta mnogo veći za Republiku Srpsku nego generalno za Jevreje. To kažem iz razloga što će sada cijeli svijet putem jevrejske i američke štampe znati da je u Republici Srpskoj obnovljena sinagoga, prva u cijeloj okolini i da je čak vraćen jedan mali dio imovine koja je oduzeta jevrejskom narodu, a koja se cijeni u stotinama miliona maraka", kaže Livne.

On ističe da jevrejska zajednica u Banjaluci trenutno na raspolaganju ima samo jedno malo mjesto koje su dobili od grada i koje predstavlja jevrejski dom i da samo tu mogu da se okupe, popričaju i druže se.

"Sadržaji Jevrejskog kulturnog centra biće zaista raznovrsni, moći ćemo da se pohvalimo zaista bogatim kulturno-umjetničkim programom. Formirani su upravni i nadzorni odbori koji se sastoje od umjetničkog, arhivskog, istorijskog svijeta, a koji čine između ostalih i Miroslav Mikeš, Tatjana Savić, Jovana Čarkić, Zoran Levi, Sanja Sibinčić, Slobodan Puhalac i drugi i koji će voditi računa o svemu što treba da se dešava u jednom takvom centru. Ja sam nadležan za cijeli projekat, ali svaki čovjek u odboru je nadležan za neki dio dešavanja u centru. Nakon toliko godina, biće ovo zaista veliki događaj za jevrejski narod", naglašava Livne.

Na pitanje zašto je otvaranje centra koje je trebalo da bude u oktobru ove godine, odgođeno za april sljedeće godine, Livne kaže da je to datum kada se obilježava stradanje Jevreja u Jasenovcu i Donjoj Gradini te je to jedan od razloga pomjeranja samog čina otvaranja.

"Postoje neke ideje da se ujutro prisustvuje 'Danu sjećanja na žrtve genocida u logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donja Gradina' i da se nakon toga zajedno sa gostima krene u Banjaluku, gdje bi se obavio čin otvaranja Jevrejskog kulturnog centra. Da li će to biti baš taj datum ili ne, još uvijek nismo precizirali, ali svakako da će svi na vrijeme biti obaviješteni.

Drugi razlog odgađanja je i taj što je pet mjeseci minimalan rok da uputimo poziv svim zvanicama kako bi mogli da zabilježe taj događaj u svoj plan rada", dodaje Livne i naglašava da posebnu zahvalnost za cijeli projekat jevrejska zajednica duguje predsjedniku RS Miloradu Dodiku i bivšem gradonačelniku Dragoljubu Davidoviću.

Arie Livne kaže da još uvijek pokušava da shvati čemu tolika zainteresovanost pojedinaca za cijeli ovaj projekat i da upravo zbog takvih osoba, sve to poprima loš miris.

"Jevreji su možda pretjerano osjetljivi na miris antisemitizma. Ja ne vjerujem da on postoji u RS, naravno, pojedinaca uvijek ima. Ovde nema antisemitske atmosfre, a niko bolje od mene ne može tome da posvjedoči. Ipak, sva ta silna pitanja izazivaju sumnju. Povezujem to i sa mojim prijateljstvom sa predsjednikom RS pa ljudi odmah misle da tu ima nešto što oni možda ne znaju.

Ali zašto se sva ta gospoda koja se toliko interesuju za ovaj projekat nikada nisu zapitali zašto je jevrejsko groblje postalo tenisko igralište i kako to da još nigdje nije pokrenuto pitanje jevrejske imovine? Možda se zbog te prevelike osjetljivosti stvara utisak lošeg mirisa, a možda to i nije tako. Ono što vam mirno mogu reći je da niko neće dobiti nijednu marku za uslugu oko ovog projekta, osim onoga što mu sljeduje", kaže Livne.

(MONDO)