Tužilaštvo BiH uputiće žalbu na odluku Suda BiH koji se proglasio nenadležnim u slučaju "Stanković"
Tužilaštvo BiH uputiće žalbu na odluku Suda BiH koji se proglasio nenadležnim u predmetu protiv Ranka Stankovića i drugih za krivično djelo omogućavanja bjekstva uhapšenom licu, potvrdio je Srni portparol Tužilaštva Boris Grubešić.
"Tužilaštvo je iznenađeno ovakvom odlukom Suda, jer je do sada, u osam navrata, odbijao ovakve prigovore odbrane i proglašavao se nadležnim. Žalbu na odluku Suda uputićemo čim dobijemo presudu", rekao je Grubešić.
Sud BiH juče nije prihvatio nadležnost u predmetu protiv Ranka Stankovića i drugih, zaključujući da navodi o pomaganju osuđenom za ratne zločine Radovanu Stankoviću pri njegovom bijegu iz zatvora u Foči nije djelo koja može imati štetne posljedice po državu.
Sud BiH je odlučio da predmet protiv deset optuženih uputi na niži sud radi daljeg procesuiranja.
U tom predmetu za pomaganje u bjekstvu uhapšenom licu osumnjičeni su Ranko Stanković, Brankica Davidović i Ranka Dragičević za falsifikovanje isprava, a Mile Krsmanović, Miroslav Blagojević, Zdravko Vrečo, Dragan Mašić, Srđan Vilotić, Mile Prodanović i Goran Milošević za nesavjesan rad u službi.
Optuženi su navodno pomogli Radovanu Stankoviću da 25. maja 2007. godine pobjegne iz zatvora u kojem je služio dvadesetogodišnju kaznu, nakon što ga je Sud BiH proglasio krivim za zločine protiv čovječnosti počinjene tokom 1992. godine na području Foče.
Tužilaštvo BiH je, u optužnici koju je uputilo Sudu u septembru 2008. godine, istaklo da je bjekstvo Radovana Stankovića imalo "ozbiljne štetne posljedice po međunarodni ugled BiH, uzrokujući ozbiljno narušavanje kredibiliteta i ugleda državnih tijela BiH, te ozbiljne sumnje u opredijeljenost BiH ka poštivanju Dejtonskog sporazuma i saradnje sa Tribunalom u Hagu".
Zbog toga je Tužilaštvo BiH zatražilo da se postupak ne vodi pred Okružnim sudom u Trebinju, već pred Sudom BiH.
Iz Suda BiH navode da tužilac nije ponudio dokaze na osnovu kojih bi se sa sigurnošću moglo zaključiti da su izvršenjem navedenih krivičnih djela nastupile štetne posljedice po međunarodni ugled BiH i njenih institucija.
"Sud je istakao da zakonska formulacija `nastupanje štetnih posljedica` podrazumijeva realne događaje koji se mogu dokazati kao štetne posljedice", navode iz Suda BiH.
Istraga protiv navodnih pomagača pokrenuta je u septembru 2008. godine, a rezultat je podizanje optužnice protiv deset osoba. Svi optuženi su pred Sudom BiH negirali krivicu i trenutno se nalaze na slobodi.
Hag zabrinut zbog slučaja "Stanković"
Haški tribunal ne želi da komentariše odluku Suda BiH da nema jurisdikciju u proceduri protiv lica koji su pomagali bjekstvo Radovana Stankovića - izjavila je portparol Haškog tribunala Nerma Jelačić.
Ona je podsjetila novinare da je Tribunal u više navrata izrazio duboku zabrinutost zbog bijega Radovana Stankovića i neuspjeha vlasti da ga uhapse.
"Tribunal je u više navrata ovo pitanje iznosio pred Savjet bezbjednosti u sklopu redovnih brifinga. Neprihvatljivo je da je Stanković, osuđeni ratni zločinac, na slobodi dvije godine nakon što je pobjegao iz zatvora", istakla je ona, dodajući da će Tribunal nastaviti da insistira na njegovom hapšenju.
Sud BiH donio je juče odluku da procesuiranje osoba koje su optužene za pomaganje Radovanu Stankoviću pri bijegu iz zatvora pređu u nadležnost entitetskog pravosuđa.
Zaključivši da navodi o pomaganju osuđenom za ratne zločine pri njegovom bijegu iz zatvora u Foči nisu djelo koje može imati štetne posljedice po državu, Sud BiH je donio odluku da predmet protiv deset optuženih uputi na niži sud radi daljnjeg procesuiranja.
Optuženi su navodno pomogli Radovanu Stankoviću da 25. maja 2007. pobjegne iz zatvora u kojem je služio 20-godišnju kaznu nakon što ga je Sud BiH proglasio krivim za zločine protiv čovječosti počinjene tokom 1992. godine na području Foče.
Tužilaštvo BiH je, u optužnici koju je uputilo Sudu u septembru 2008. godine, istaklo kako je bjekstvo Radovana Stankovića imalo "ozbiljne štetne posljedice po međunarodni ugled države BiH uzrokujući ozbiljno narušavanje kredibiliteta i ugleda državnih tijela BiH, te ozbiljne sumnje u opredijeljenost BiH ka poštivanju Dejtonskog sporazuma i saradnje sa Tribunalom u Hagu".
(Srna)
