Šta je sporno u pregovorima "trojke"?

"Razgovore o ustavnim promjenama u BiH nije moguće nastaviti bez prihvatanja Republike Srpske (RS) u njenom sadašnjem teritorijalnom kapacitetu, sa svim nadležnostima i pravima definisanim Dejtonskim mirovnim sporazumom, kao i pravima i nadležnostima koje će steći po ustavu koji bi bio konačan rezultat ovih razgovora", navodi se u dokumentu, koju je lider stranke Milorad Dodik danas u Mostaru uručio predsjednicima SDA Sulejmanu Tihiću i HDZ-a BiH Draganu Čoviću.

U dokumentu, u kojoj se iznosi viđenje SNSD-a o ustavnim promjenama u BuH, kao drugi uslov za nastavak razgovora navodi se da u novi ustav treba da bude ugrađeno pravo federalnih državotvornih jedinica na samoopredjeljenje do otcjepljenja, koje će se utvrditi referendumom svih građana u toj jedinici, na osnovu glasanja većine od ukupnog broja upisanih birača.

Treći uslov je da način donošenja odluka u Parlamentarnoj skupštini BiH treba da ostane nepromijenjen, uz dodatno jačanje mehanizama entitetskog glasanja, kao garanta ravnopravnosti federalnih jedinica

Ukoliko ovi uslovi budu prihvaćeni od svih učesnika u razgovorima o ustavnim promjenama, BiH može biti definisana kao složena asimetrična federacija ili sa konfederalnim elementima od kojih je jedna jedinica RS u sadašnjem kapacitetu kao jedinstven, nedjeljiv i teritorijalno cjelovit entitet koji samostalno, u okviru svojih nadležnosti obavlja svoje ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske funckije, navodi se u dokumentu.

SNSD predlaže da se BiH može zvati savezna država BiH

"Predsjedništvo BiH, uz zadržavanje tročlanog sastava i sadašnjeg neposrednog načina izbora, imalo bi rotirajućeg predsjednika (na osam ili 16 mjeseci)i dva potpredsjednika. Predsjednik predstavlja Predsjedništvo samo u okviru utvrđenih stavova. Radi ostvarivanja prava entiteta i obezbjeđivanja ravnopravnosti svih građana, članovi Predsjedništva bi se birali tako da se jedan član bira u RS, a dva člana iz druge, odnosno drugih jedinica", stav je SNSD-a

U toj stranci smatra da u procesu kandidovanja, kandidati mogu biti svi građani, bez obzira na nacionalnu pripadnost, ali da u Predsjedništvu ne bi moglo biti izabrano više od jednog pripadnika bilo kojeg konstitutivnog naroda ili ostalih

SNSD zahtijeva da Parlamentarna skupština ostaje organizovana u dva doma, sa istom strukturom i istim mehanizmima donošenja odluka , uz dodatno jačanje entitetskog glasanja.

U dokumentu se navodi da su BiH i federalne državotvorne jedinice autonomni i nezavisni jedni od drugih u upravljanju svojim budžetima, kao i to da će zakonodavni akti doneseni od federalnih državotvornih jedinica imati jednak status kao i zakonodavni akti BiH.

SNSD smatra da federalne državotvorne jedinice, kao i niži nivoi vlasti, imaju pravo da organizuju referendume o pitanjima iz oblasti za koje su nadležni, a federalne državotvorne jedinice dodatno i o pitanju zaštite autonomnog statusa.

A, kako su BiH zamislili u SDA?

SDA smatra da nadležnost BiH treba definisati prema modelu sličnih multietničkih i decentralizovanih država EU, što, prema njihovom mišljenju, treba da omogući efikasno funkcionisanje i primjenu zakona na cijeloj teritoriji BiH i izvršavanje međunarodnih obaveza.

U platformi za razgovore o reformi Ustava BiH, koju je lider SDA Sulejman Tihić predstavio na današnjem sastanku u Mostaru, navodi se da bi srednji nivo teritorijalnog organizovanja trebalo da bude utemeljen na evropskom principu regija zasnovanih na saobraćajnim, geografskim, privrednim i istorijskim kriterijima.

"Administrativne linije regija (entitetske i kantonalne) ne mogu nametati bilo kakva ograničenja suprotna ovim principima, potrebno je obezbijediti da ni jedan od naroda nema apsolutnu većinu u regijama, a teritorijalna organizacija može se kretati od najmanje četiri do devet, optimalno pet organizacija uz distrikt Brčko i Sarajevo kao glavni grad sa teritorijom od najmanje deset predratnih opština", stav je SDA.

Prema njihovom mišljenju, nadležnosti i teritorija glavnog grada trrebalo bi da bude definisana posebnim zakonom.

Platformom je predviđeno uspostavljanje institucije predsjednika BiH uz dva potpredsjednika umjesto kolektivnog Predsjedništva kao šefa države, a umjesto Savjeta ministara BiH i predsjedavajućeg uspostaviti Vladu i premijera, uz osnivanje novih ministarstava - poljoprivrede, zdravstva, tehnologije, nauke i kulture, socijalne zaštite

Prema mišljenju SDA, entitetsko glasanje trebalo bi da bude predviđeno za "samo realno važna pitanja entitetskog interesa kao što su ustav (izmjene i dopune), budžet, prenos nadležnosti ili da entitetski veto obavezno podrazumijeva najmanje po jedan glas svakog konstitutivnog naroda i nacionalnih manjina.

SDA smatra da treba, kako se navodi, onemogućiti zloupotrebe entitetskog interesa tako što bi u slučaju spora da li je entitetski interes povrijeđen ili je sporno pitanje nadležnosti konačnu odluku donio Ustavni sud BiH.

SDA predlaže da svim građanima BiH bude omogućeno da, bez obzira na njihovu etničku pripadnost i u kojem entitetu imaju stalno prebivalište, se kandiduju i budu izabrani za članove Predsjedništva BiH i da se osigura da pripadnici jednog naroda, nacionalne manjine ili ostalih ne mogu biti izabrani na dvije pozicije članova Predsjedništva, predsjednika ili potpredsjednika

(Srna/MONDO)