U Banjaluci je završena konferencija "Dvadeset godina od Dejtonskog mirovnog sporazuma - pogledi".
Zaključak konferencije je da političari iz BiH i svi koji donose odluke ulože više napora i usmjere energiju na ciljeve o kojim postoji ili se može postići konsenzus.
"Jedino će na taj način građani u BiH osjetiti dobrobit i najveću vrijednost Dejtonskog mirovnog sporazuma, a to je izgradnja mira. Različitosti u BiH treba da budu bogatstvo, a ne prepreka saradnji i razumijevanju", navodi se u zaključcima pročitanim na kraju ove konferencije.
U njima se ističe da je za dalji napredak i integracije, koje BiH želi provesti, neophodna intenzivna saradnja na unutrašnjem, regionalnom i međunarodnom nivou, što je ozbiljan posao koji će biti realizovan u miru i u okviru trajnih vrijednosti izvornog Dejtonskog sporazuma.
"Međusobno razumijevanje BiH i njenih susjeda omogućiće napredak za cijeli region. Bez obzira na brojne izazove stvoreni su uslovi da se region usmjeri ka međusobnoj podršci i saradnji radi prevazilaženja međusobnih problema, kao i problema sa kojima se svaka od njih suočava", naglašava se u zaključcima.
Konstatuje se da je implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma i izgradnja BiH u proteklih 20 godina predstavljala izazov i da nije uvijek bila jednostavna, ali da su napravljeni određeni koraci.
"Postoji trajna opredijeljenost građana i njihovih političkih predstavnika za očuvanje mira, postizanje tolerancije i suživota. Jednostrano nametnute odluke su stvar prošlosti, ali su nas naučile da je neophodno, prije donošenja važnih odluka, razgovarati i postići konsenzus", dodaje se u zaključcima.
Ruska Federacija smatra da je 20 godina od Dejtonskog sporazuma vrijeme u kojem treba staviti tačku na protektorat u BiH i da međunarodna zajednica treba da prestane da se miješa u unutrašnje stvari BiH, izjavio je danas predstavnik ruske Ambasade u BiH Aleksej Semenihin.
Semenihin je naglasio da Dejtonski sporazum, onako kako je napisan, nije dao instrukcije o budućem razvoju društva u BiH.
"Umjesto da se na tom pitanju radilo dogovorom, međunarodna zajednica je to pokušala nadomjestiti nametanjem, radeći na štetu jednog naroda, što je i dovelo do referenduma /o Sudu i Tužilaštvu BiH/", rekao je Semenihin.
Pol Horovic iz Ambasade SAD pročitao je pismo američkog ambasadora Morin Kormak u kojem ona navodi da su netačni navodi da SAD podržava samo jedan dio BiH.
Kormakova je pozvala političare da prestanu sa "političkim igrama", kao što je "ona o otcjepljenju" i da urade sve da BiH krene putem napretka, kao i da provedu reforme neophodne za evrointegracije.
Šef Misije OEBS-a u BiH Džonatan Mur naglasio je da se Dejtonski sporazum mora razvijati, kao i Ustav BiH putem amandmana i kompromisa.
On je naveo da građani BiH žele kretanje prema EU i da je OEBS tu da pomogne u tim nastojanjima.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ocijenio je danas u Banjaluci da su u ukupnim odnosima u BiH u suštini najznačajniji entiteti.
"Svi favorizuju Savjet ministara i institucije BiH, ali suštinski, entiteti imaju najveći značaj", rekao je Dodik na konferenciji "20 godina od Dejtonskog mirovnog sporazuma - Pogledi", napomenuvši da postoje mnogi koji smatraju da je BiH u krizi i raspadu.
Predsjednik Srpske ocijenio je da je BiH danas mjesto nametnutih političkih ljubavi i vježbalište međunarodne zajednice.
On je podsjetio da u BiH dolazi do kršenja međunarodnog prava, što su masovno činili predstavici međunarodne zajednice i naveo da je nekadašnji visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun i sam priznao da je kršio Dejtonski mirovni sporazum.
Predsjednik Dodik napomenuo je da u Ustavu BiH piše da Savjet ministara ima tri ministra, a da ih sada ima 10.
"Od Savjeta ministara BiH neko pokušava da napravi vladu. Vjerujemo da je Dejtonski sporazum napravio politički sistem koji se mora poštovati, međutim imamo realnost koja potpuno odudara od Ustava", dodao je Dodik.
Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je da su promjene Dejtonskog sporazuma u odnosu na njegov izvorni oblik pravljene da bi se lakše donosile odluke, ali da je tim intervencijama nanesena šteta BiH.
Čović, koji učestvuje na skupu "20 godina Dejtona - Pogledi" u Banjaluci, pojasnio je da je rezultat toga da se grubo poigralo sa osnovnom idejom tog sporazuma i da su narušeni odnosi ravnopravnosti, suverenosti i konstitutivnosti tri naroda u BiH, ali i drugih koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi.
On je istakao da je na taj način, a na uštrb donošenja brzih rješenja, potpuno zanemaren aspekt ravnopravnosti naroda koji je osnova utemeljena odnosa koji bi trebalo da vrijede u BiH.
"Umjesto da izgrađujemo odnos za traženjem rješenja konsenzusom, kompromisom, otišli smo u pogrešnom pravcu i tu je međunarodna zajednica vidno pogriješila", naglasio je Čović.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao je da je Dejtonski sporazum u momentu donošenja bio dobro rješenje, ali da je predvidio da se mijenja i ide ka boljim rješenjima, te istakao potrebu da se gleda prema budućnosti.
Izetbegović smatra da su se od donošenja bonskih ovlaštenja pa do pada "aprilskog paketa" desile stvari koje su "BiH učinile bar malo funkcionalnijom".
On je naglasio da Aneks 7, kao "srce Dejtona", nije ispunjen jer nije vraćena sva imovina niti je u potpunosti ostvaren.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić rekao je da je osnovni cilj Dejtonskog sporazuma bilo zaustavljanje sukoba u BiH, a da je u taj sporazum ugrađena i mogućnost evropskih integracija BiH.
"Ako bi bili spremni da djelujemo po izvornom Dejtonu i poštujući ustavne i zakonodavne nadležnosti svih nivoa vlasti i usvajamo dokumente koji ne zadiru u nadležnost bilo kojeg nivoa vlasti, onda ćemo postati spremni da mnogo aktivnije djelujemo unutar svih projekata i programa EU", istakao je Zvizdić.
Gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović izjavio je danas da ovaj grad poštuje i primjenjuje sve odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma.
"To smo potvrdili i u praksi dosljednim provođenjem zakona i drugih propisa, što se, prije svega, odnosi na povratak imovine prijeratnim korisnicima i vlasnikcima, te rješavanje brojnih pitanja izbjeglica i raseljenih lica koje su utočište našle u našem gradu", rekao je Gavranović.
U uvodu konferencije povodom 20 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja se održava u Kulturnom centru Banski dvor u Banjaluci, on je istakao da je ova konferencija prilika da se osvrne na 20 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
"Ovo je prilika da procijenimo da li se u Dejtonskom mirovnom sporazumu može tražiti permanent društvene krize, kako su neki ocijenili. Važno je ocijeniti i kako je Dejton uticao na stanje u BiH i regionu i kakvi su njegovi odjeci", dodao je Gavranović.
Glavni i odgovorni urednik "Nezavisnih novina" Sandra Gojković Arbutina rekla je da Dejtonskim mirovnim sporazumom nije samo zaustavljen rat, nego i uređena BiH.
"Dejtonski mirovni sporazum donio je mnogo pozitivnog za cijeli region, bez obzira što o brojnim pitanjima nema konsenzusa", rekla je ona.
Gojkovićeva smatra da je sva otvorena pitanja potrebno riješiti dijalogom.
Izaslanik gradonačelnika Dejtona Met Džozef kaže da mu je drago što je ovaj sporazum, koji je donio mir, potpisan u njegovom gradu.
Konferencija je okupila najviše zvaničnike BiH, dva entiteta, država regiona i predstavnike međunarodne zajednice.
Konferenciji koju su organizovale banjalučke "Nezavisne novine" i grad Banjaluka prisustvovali su predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, predsjednik RS Milorad Dodik, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, ambasadori mnogih zemalja i mnogi drugi.
U okviru konferencije planirano je održavanje tri panel diskusije "Pogledi iznutra", "Pogledi regiona" i "Pogledi izvana".
Konferenciju je otvorio ženski kamerni hor "Banjalučanke", nakon čega je prisutne pozdravila Sandra Gojković Arbutina, glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina, a planirano je i obraćanje Slobodana Gavranovića, gradonačelnika Banjaluke i Meta Džozefa, izaslanika gradonačelnice Dejtona Nan Vejli.
