Hrvatska uvodi i lični bankrot

Uvođenje ličnog bankrota ima za cilj omogućiti prezaduženim građanima da u dogovoru sa povjeriocima reprogramiraju svoje dugove. Drugim riječima, omogućilo bi se uvođenje stečajnog postupka i nad imovinom fizičke osobe, a ne samo pravne kao do sada.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao je na jučerašnjoj sjednici Vlade da bi se na taj način rasteretili pretrpani sudovi, bilo bi manje sudskih postupaka, a građanima bi se pružila šansa za novi početak.

Hrvatski mediji prenose da se sve veći broj građana kreditno zadužuje, a raste i broj onih kojima prijeti insolventnost. Prema podacima Zavoda za statistiku Hrvatske potraživanja banaka od stanovništva u posljednjih pet godina porasla su za više od 230 odsto s trendom daljeg rasta.

Ubuduće će i rukovodeći državni službenici, poput upravnika i sekretara u ministarstvima, kod stupanja i odlaska sa dužnosti trebati podnositi imovinske kartice, a ne samo državni funkcioneri kao što je to sada slučaj. Ako Sabor prihvati novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa, kojeg je Vlada juče uputila parlamentu na usvajanje, proširiće se krug onih koji će morati podnositi imovinske kartice nakon što budu imenovani na svoje dužnosnici, a predviđa se i mogućnost njihove provjere.

"Zakon treba osigurati da javni interes bude u prvom planu, a nikada privatni interes", rekao je Bošnjaković.

Premijerka Jadranka Kosor ponovila je da se novim zakonskim rješenjima želi poslati jasna poruka onima koji se žele baviti javnim poslom, te da ovakav propis ima i antikoruptivni karakter.

Komisija za odlučivanje o sukobu interesa konačno bi trebalo biti depolitizovano i nezavisno tijelo. Imalo bi pet nestranačkih članova, a ne 11 kao sada, koje bira Sabor. Komisija bi ubuduće imala ovlaštenja provjeriti tačnost imovinskih kartica uvidom u zemljišne knjige, kod poreske uprave ili banaka. U slučaju kršenja zakona, više ne bi bila kazna samo uskraćivanje dijela plate ili objava oglasa u novinama, nego su predviđene i prekršajne sankcije.

(Srna/MONDO)