Predsjednik Srbije predavač na panelu "Kako vlade lijevog centra mogu da naprave razliku u upravljanju zemljom" na konferenciji u Oslu.
Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je danas u Oslu da Srbija nema alternativu integraciji u Evropsku uniju, jer će taj proces građanima obezbjediti nova radna mjesta, mladima šansu, a društvu stabilnost.
Na konferenciji "Napredno upravljanje" (Progressive government), koja je okupila veći broj evropskih lidera iz partija lijevog centra, Tadić je obrazložio zašto je EU najbolji izbor za zemlje Zapadnog Balkana, ali i zašto je integracija regiona u najboljem interesu same Unije.
"Zapadni Balkan je evropsko tlo i rješavanje problema na tom prostoru je najbolje rješenje i za same evropske interese", naglasio je Tadić na panelu "Kako vlade lijevog centra mogu da naprave razliku u upravljanju zemljom".
Stoga EU, prema njegovim riječima, mora da shvati da ostavljanje Balkana izvan njenih granica ima svoju cijenu.
Istovremeno, približavanje zemalja regiona Evropi, uključujući Srbiju, otvara prostor za rješavanje njihovih problema.
"Moja ideja je da pokušam da riješim konflikte, jer u atmosferi konflikta nema napretka i nema društva socijalne pravde, a bez toga nema prave perspektive. Rješavanjem konflikta bićemo bliži EU", rekao je predsjednik Srbije.
Prema njegovim riječima, Srbija je veoma pogođena svjetskom ekonomskom krizom, pa i političkom krizom na sjeveru Afrike, jer je veliki broj srpskih radnika na tom području imao posao, a država značajne investicije.
Štete su na ekonomskom, ali i na političkom planu.
"Kriza je najbolja atmosfera za populiste i nacionaliste", ukazao je Tadić, ističući da je Srbija ionako ranjivo društvo, sa "naslijeđem" ratova devedestih godina.
"Srbija je učinila mnogo na pomirenju u regionu i na sprovođenju reformi", rekao je Tadić, ali se posljedice ratova i dalje osjećaju, a očekivanja građana su velika.
"Sada je najznačajnije otvarati nova radna mjesta, jer su krizom najviše pogođeni mladi ljudi i ljudi stariji od 50 godina koji su ostali bez posla", istakao je predsjednik Srbije.
On je rekao da se naša zemlja nosi i sa drugim problemima, kao što je rješavanje pitanja saradnje sa Haškim tribunalom, ili organizovani kriminal, koji opterećuje mnoge zemlje u regionu.
"Mi nećemo posustati u borbi protiv organizovanog kriminala, jer time stvaramo i stabilniju Evropu", dodao je srpski predsjednik.
Socijalna pravda i ekonomska efikasnost ciljevi su kojima, sudeći po debati u Oslu, kao i Srbija, teže i druge zemlje u Evropi.
Norveški premijer Jens Stoltenberg je istakao da progresivna politika kombinuje potrebu društava za socijalnom pravdom i za ekonomskom efikasnošću, i ocijenio da se te dvije stvari međusobno ne isključuju.
"Vjerujemo da su socijalna društva fer društva, ali i da u njima postoji ekonomska efikasnost. Jedno drugo ne isključuje. Poslije ekonomske krize, mi nastavljamo da podržavamo socijaldemokratsku ekonomsku opciju", dodao je premijer Norveške.
Stoltenberg je kazao da je sada potrebno usmjeriti fokus na mlade ljude, kao i na emigrante, jer su oni najviše pogođeni krizom, ocijenivši da u ovom trenutku najviše zabrinjava mogućnost da nezaposlenost ostane na visokom nivou.
"Lekcija nordijskih zemalja je da je potrebno ulagati u porodicu, i pokazuje se da je visoko učešće žena u svim poslovima osnova za uspjeh skandinavskih država", naglasio je norveški premijer.
Grčki premijer Jorgos Papandreu je, govoreći o ekonomskoj krizi u kojoj se njegova zemlja nalazi, rekao da to pokazuje da je "grčka ekonomska drama i evropska drama".
"Sada je na testu naša solidarnost i umjesto pesimizma potrebna je politika nade", rekao je grčki premijer, navodeći lični primjer, kada je Norveška pomogla njegovoj porodici koja je imala izbjeglički status, jer nije mogla da dobije grčko državljanstvo,
On je rekao da je u EU stvorena monetarna unija i da sada "nema povratka nazad".
"Progresivna politika može biti dobar odgovor na krizu", dodao je Papandreu, ocijenivši da je Grčka ključna za stabilnost Balkana.
"EU bi ovu krizu mogla da iskoristi za novi model privrednog rasta, investicije u infrastrukturu, zelenu infrastrukturu, energetske sisteme, obrazovanje i a izazov za sve nas je humanizacija globalizacije", zaključio je grčki premijer.
(Tanjug)
