U pismu premijerki izbeglice su navele da i šesnaest godina poslije završetka rata nisu ostvarile svoja ljudska prava.
Predstavnici izbegličkih udruženja iz Hrvatske izrazili su danas u otvorenim pismima hrvatskim vlasrtima žaljenje što Hrvatski sabor nije usvojio deklaraciju o poštovanju ljudskih prava prognanih Srba iz Hrvatske.
U otvorenim pismima predsjednici i potpredsjedniku hrvatske vlade Jadranki Kosor i Slobodanu Uzelcu koja su predali u Ambasadi Hrvatske u Beogradu, udruženja izbeglica u Srbiji navela su da je osnovni problem prognanih Srba diskriminacija.
"Činjenica je da u Hrvatskoj i dalje vlada diskriminatorksi odnos prema Srbima u zakonodavstvu i postupanju državnih organa", ističe se u pismima.
"Nažalost, Srbi se u Hrvatskoj i dalje tretiraju kao građani drugog reda", kazao je novinarima predstavnik izbeglih Srba Miodrag Linta, navodeći da Vlada Hrvatske ne pokazuje političku volju da se pronađe sveobuhvatno i trajno rješenje problema izbjeglih.
U pismima Kosorovoj i Uzelcu, izbjeglice su navele da i šesnaest godina poslije završetka rata prognani Srbi iz Hrvatske i ostali oštećeni građani nisu ostvarili svoja ljudska prava.
Izbjeglička udruženja su navela nekoliko zahtjeva koje Vlada Hrvatske, kako je ocijenio Linta, treba da riješi prije ulaska u EU.
Izbjeglice zahtijevaju povratak oduzetih imovinskih i stečenih prava, od predstavnika hrvatske vlasti traže da se uspostave isti standardi u suđenjima za ratne zločine i drugim krivičnim djelima iz ratnog perioda, i da se prestane sa zloupotrebom spiskova za ratne zločine i potjernica, u cilju zastrašivanja i odvraćanja prognanih Srba od povratka.
Oni traže da se završi proces ekshumacije i identifikacije posmrtnih ostataka Srba iz svih pojedinačnih i zajedničkih grobnica koji se, kako ističu odvija "neobjašnjivo sporo".
Od ukupnog broja žrtava do sada je rješena sudbina 911 ljudi, dok se na evidenciji nestalih vodi još 1.011 lica, naveo je Linta i istakao da su udruženja zatražila od Hrvatske da "preuzme odgovornost za stradanja i gubitke koji su imali prognani Srbi".
Vlada Hrvatske ne čini sve što objektivno može da se pronađe sveobuhvatno, pravično i trajno rješenje brojnih problema prognanih Srba i drugih oštećenih građana, dodao je on.
U pismima hrvatskim zvaničnicima istaknuto da zahtjevi izbjeglih Srba nisu usmjereni protiv Hrvatske, i da velika većina prognanih Srba podržava potpisivanje ugovora o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji pod uslovom da se na sveobuhvatan i pravičan način riješe njihovi problemi.
(Beta)
