Bivša ministarka pravde Hrvatske tvrdi da joj je Srbija nudila optužujuću dokumentaciju protiv Vladimira Šeksa u zamjenu za 58 Srba iz Lepoglave.
Srbija je 2005. nudila optužujuću dokumentaciju protiv sadašnjeg potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa u zamjenu za prebacivanje 58 srpskih zatvorenika iz Lepoglave u Srbiju, izjavila je bivša hrvatska ministarka pravde Vesna Škare Ožbolt za Hrvatsku televiziju.
Škare Ožbolt je sinoć rekla da je u njen kabinet 2005. došao srpski ministar za ljudska prava Rasim Ljajić i tražio da se zatvorenici srpske nacionalnosti iz Lepoglave koji su služili kaznu za teška krivična djela prepuste Srbiji, a zauzvrat je nudio dokumentaciju JNA u kojoj su bili i optužujući materijali o Šeksu.
"To sam odbila, to je bila politička trgovina. Nudio je kutije agresorske vojske", rekla je Škare Ožbolt, dodavši da je o svemu informisala tadašnjeg premijera Ivu Sanadera, ali i Šeksa, "koji su na to samo odmahnuli rukom".
Rasim Ljajić je ove navode oštro demantovao napomenuvši da je ta izjava Ožboltove data u tamošnjoj predizbornoj kampanji koja je uvijek "zgodna prilika za ubiranje političkih poena".
Ljajić se, međutim, zapitao gdje je ona bila dosad, zašto je o tome ćutala šest godina i istakao da je suština potpuno drugačija.
"Mi smo Hrvatskoj otvoreno rekli da imamo dokumentaciju JNA i ponudili smo im, u okviru međunarodne pravne saradnje u procesuiranju ratnih zločina, da ukoliko postoji njihova spremnost, na osnovu te dokumentacije i dokaza koje Srbija ima, sprovedu istragu", rekao je Ljajić.
On je kazao da je logična posljedica toga bila da, u sklopu te saradnje, dobijemo tajni spisak preko 2.000 optuženih Srba, izbjeglih i prognanih jer bi to pospješilo ukupnu normalizaciju odnosa dvaju zemalja.
"U sklopu cijele priče, pošto je tema bila i Srbi u (zatvoru u) Lepoglavi, mi smo tražili da se, nezavisno od te dokumentacije, nastavi transfer osuđenih lica. O tome je i ranije bilo riječi, a prva grupa osuđenika je već bila puštena, nakon što je Srbija Hrvatskoj dostavila zemljišne i matične knjige iz opštine Glina koje su do tada bile u privatnom posjedu", precizirao je Ljajić.
Prema tome, dodao je on, priča je veoma jasna, ali s hrvatskog stanovišta lansirana djelimično u trenutku predizborne kampanje kada se medijski prostor dobija za prikupljanje političkih poena na osnovu optužbi Srbije.
Ljajić je posebno istakao da je Ožboltova s velikom pažnjom tada saslušala sve prijedloge i ocijenila ih, kako je rekao, veoma interesantnim, pa je predložila da pita tadašnjeg premijera Iva Sandera šta da radi.
"Ona je otišla i pozvala Sanadera, a kada se vratila rekla je da Hrvatska nije zainteresovana", rekao je Ljajić.
Škare Ožbolt je tvrdnje o nuđenju dokumentacije o Šeksu u zamjenu za transfer 58 zatvorenika iz Lepoglave početkom godine iznijela i na jednoj od tribina, ali tada je ispričala da joj je Ljajić povjerio da "postoje neki vojni arhivi, ali da su to dokumenti bivše države".
Vesna Škare Ožbolt, početkom 2000. godine napustila je HDZ i osnovala stranku Demokratski centar, ali je sada odlučila da se vrati u HDZ.
Ona je kao koalicioni partner HDZ-a u prvoj vladi Ive Sanadera bila ministarka pravde, ali je smijenjena.
Mediji i analitičari procijenili su da je smijenjena jer je tražila jaču borbu protiv korupcije.
Beogradski Viši sud još u julu poslao u Hrvatsku optužnice kojima se Vladimir Šeks, Ivan Vekić, Branimir Glavaš i Tomislav Merčep terete za ratne zločine i genocid nad Srbima u Vukovaru.
U Vukovaru su u julu 1991. godine daleko pre bilo kakvih borbi hrvatskih srpskih snaga za grad, pripadnici hrvatskih oružanih snaga odveli iz kuća više od 20 srpskih civila, od kojih neki do danas nisu nađeni, dok su ostali nađeni mrtvi.
Stradanja Srba nastavljena su i kasnije, za vrijeme borbi za grad. Hrvatske vlasti nisu pokrenule nikakvu istragu oko tih zločina.
(Tanjug)
