Moguća iznenađenja u procesu proširenja EU?

Proširenje Evropske unije, zbog recesije i ekonomske krize nije prioritetno za lidere u Briselu, ali bi 2009. godina ipak mogla da donese neka iznenađenja, piše londonski dnevnik Fajnenšel tajms.

Navodeći da su korupcija i organizovani kriminal najveća prepreka za zemlje zapadnog Balkana, koje bi u EU mogle da uđu između 2015. i 2020, list ocjenjuje da je među zemljama sa slabim institucijama Srbija - "izuzetak od pravila".

"Do decembra bi jedna zemlja (Hrvatska) mogla da završi pregovore o pristupanju EU, druga (Turska) da ostvari napredak, treća (Makedonija) da se pripremi za pregovore o pristupanju, a još pet (Albanija, BiH, Island, Crna Gora i Srbija) da podnesu formalne aplikacije za pridruživanje", navodi FT.

List navodi da EU neće odjednom postati unija 35 država, jer "samo Hrvatska i Island imaju šansu da se najranije 2011. pridruže, a i one se suočavaju s preprekama".

"Budući da EU daje prednost prihvatanju novih članica u bloku nego jednu po jednu, razumno je nagađati da Albanija, BiH, Makedonija, Crna Gora i Sbija mogu zajedno ući negdje između 2015. i 2020. godine. Što se tiče Turske. Niko istinito ne može da kaže da zna odgovor", navodi FT.

Nesposobnost vlasti da se izbore s korupcijom i organizovanim kriminalom je "možda glavna smetnja za ulazak", a u evropskim vladama se često može čuti da je na Bugarsku i Rumuniji trebalo izvršiti veći pritisak pre njihovog ulaska u Uniju 2007. godine.

"Jedan izuzetak od pravila nejakih balkanskih institucija jeste Srbija za koju se u Briselu smatra da je relativno dobro napredovala zbog toga što je bila stožer države Jugoslavije u 20. vijeku", navodi FT, ali i dodaje da su izgledi Beograda umanjeni zbog "nesposobnosti ili nepostojanja volje da uhapsi Ratka Mladića".

Sve dok to ne uradi, neizvjesno je da li će glavni tužilac Haškog suda Serž Bramerc potvrditi da Srbija potpuno sarađuje s Hagom, što omogućuje Holandiji, "nasuprot želji većine vlada EU", da koči evropske ambicije Srbije, ocjenjuje list.

List piše da je pristup EU Hrvatske otežan pograničnim sporom sa Slovenijom, za šta je u Briselu ocjenjeno da se "od bilateralnog pitanja preokrenulo u evropski problem", dok je slovenački ministar spoljnih poslova Samuel Žbogar povodom Hrvatske kazao da "neka poglavlja još nisu spremna za otvaranje, prije svega pravosuđe i unutrašnji poslovi".

S druge strane, Island još nije zatražio članstvo u EU i to neće uraditi prije izbora sljedećeg aprila ili maja i potrebnog referenduma, navodi FT i piše da većina političara u Briselu, posebno oni iz skandinavskih zemalja, Island smatraju dobrodošlim.

U idealnoj situaciji, ulazak Islanda i Hrvatske bio bi istovremen, kako bi se uprostila ratifikacija u postojećih 27 država članica, navodi list.

FT dodaje da su ambicije Makedonije sputane zbog spora s Grčkom oko imena, da BiH "podijeljena na muslimansko-hrvatsku i srpsku polovinu" jedva funkcioniše kao država, dok su pristupni pregovori Turske u krizi zbog spora s Kiprom.

Sve dodatno komplikuje odbijanje Iraca na referendumu da ratifikuju Lisabonski ugovor koji omogućava proširenje Unije.

(MONDO/Beta)