Srbi koji su u Hrvatskoj već pravosnažno osuđeni za ratne zločine sada mogu da traže ponavljanje postupka i bez odlaska u Hrvatsku.
“To omogućava Zakon o kaznenom postupku koji je stupio na snagu 1. januara, a koji je Hrvatska pod pritiskom medjunarodnih faktora morala da uskladi sa evropskim standardima na ulasku zemlje u EU”, izjavio je predsjednik Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas" Savo Štrbac.
Dosad je zahtjev za ponavljanje postupka mogao podnijeti samo osuđeni pod uslovom da se preda i dođe u Hrvatsku ili u slučaju hapšenja i ekstradicije, rekao je Štrbac podsjetivši da su za većinom Srba, optuženih za ratne zločine u Hrvatskoj, raspisane potjernice Interpola.
Prema starom zakonu, rok za podnošenje zahteva je bio mjesec dana od lišavanja slobode ili godinu dana, od kada je optuženi u odustvu upoznat sa presudom.
To je prema riječima Štrbca bio "dvosjekli mač, jer je optuženi mogao da prekasno, odnosno poslije nekoliko godina, sazna za presudu".
Prema podacima Državnog odvjetništva Hrvatske za ratne zločine do kraja 2007. godine podignute su krivične prijave protiv 4.900 osoba, s tim što je 26 odsto prijava odbačeno.
Protiv 3.827 osoba je pokrenut krivični postupak, najvećim delom u odsustvu, 1.776 osoba je optuženo, bez presude je 645, a protiv 505 osoba je obustavljen postupak ili je delo ratnog zločina prekvalifikovano.
Prema najnovijim podacima "Veritasa", u odsustvu je pravosnažno osudjeno oko 650 osoba, uglavnom Srba i pripadnika bivše JNA, a među njima je svega 70 Hrvata ili 1,7 procenata.
Štrbac je ukazao da je Hrvatska godinama bila izložena kritikama zbog "ekspresnih" suđenja Srbima, grupnih optužnica u kojima je obuhvaćeno na desetine osoba i presuda bez valjanih dokaza.
“Pod pritiskom međunarodnih institucija i organizacija koje se bave ratnim zločinima i zaštitom ljudskih prava, prije svega OEBS-a, Hrvatska je morala da izmijeni odredbe zakona o krivičnom postupku, koje sada omogućavaju reviziju svih suđenja u odsustvu”, naglasio je Štrbac.
Prema članu 504. stav 2 tog zakona, " zahtjev za obnovu krivičnog postupka mogu podnijeti stranke i branitelji u slučaju kada je osuđenik suđen u odsutnosti" i to " bez obzira je li osuđenik prisutan".
Osudjeni zahtjev može podnijeti nakon što je izdržao kaznu i "bez obzira na zastaru, oprost ili pomilovanje", a zahtjev mogu podnijeti i tužilac, zatim branilac i određeni krug najbližih srodnika.
"To je velika stvar za sve ljude koji su u odsustvu nepravedno osuđeni, a smatraju da nisu krivi i da za to imaju dokaze, jer sada ne moraju da idu u Hrvatsku i rizikuju hapšenje, što se proteklih godina dogadjalo. Posebno je važno za one koji su uhapšeni i negdje u inostranstvu čekaju na ekstradicioni postupak, poput Milana Španovića u Engleskoj ili Dragana Vasiljkovića, poznatog kao Kapetan Dragan, koji je već tri godine iz pritvora vodi bitku s pravosudnim organima u Australiji, kako ga ne bi izručili Hrvatskoj”, objasnio je Štrbac.
Dosad je širom svijeta po Interpolovima poternicama uhapšeno 75 Srba, a 22 su izručena hrvatskim pravosudnim organima, od toga je polovina pravosnažno oslobođena ili je postupak protiv njih obustavljen, dok je ostalima postupak u toku.
“Ali i u slučajevima kada su osumnjičeni oslobođreni posljedice po optužene su teške, jer od države ne mogu dobiti nikakvu naknadu, a raznim manipulacijama su ostali bez ičega - doma, posla, zdravlja, a ponekad i porodice”, upozorio je Štrbac.
(Tanjug)
