Zagreb je u očekivanju ocjene glavnog haškog tužioca Serža Bramerca o saradnji sa tribunalom.
Sud glavnog tužioca Tribunala u dobroj mjeri biće zasnovana na izveštaju o artiljerijskim dnevnicima iz 1995. godine, u vrijeme hrvatske vojno policijske akcije "Oluja", koje traži tužilaštvo.
Ministar pravde Ivan Šimonović je rekao da je Hrvatska "završila svoj dio posla" oko tih dnevnika, odnosno ukupno 33 akta koja traži haško tužilaštvo.
Izvještaj je prezentovan Hagu i sada traje usaglašavanje koje bi trebalo pokazati da li su približeni stavovi dvije strane, javili su zagrebački mediji.
U srijedu, 18. februara, Bramerc će se u Briselu obratiti Odboru stalnih predstavnika Savjeta EU na kome će se raspravljati o otvaranju pregovaračkog poglavlja "Pravosudje i osnovna prava", a o njegovoj ocjeni zavisi nastavak pregovora Hrvatske sa EU.
Ako tada loše ocijeni saradnju s Hrvatskom, što se i pored Šimonovićevih optimističkih ocjena čini izvjesnijim rješenjem, pregovori će stati nezavisno o slovenačkoj blokadi jer bi na tome insistirale najmanje tri države - Holandija, Velika Britanija i Belgija, piše štampa.
Hrvatska je prema dogovoru Bramerca i Šimonovića trebalo da s haškim istražiocima utvrditi istinu o svakom od 33 zatražena spisa.
Tužilaštvo insistira na pronalaženju artiljerijskih dnevnika, jer vojni standardi u svijetu predvidjaju evidenciju o upotrebi orudja i municije.
Neki od tih dokumenata postojali su pa su nestali, a za dio evidencije koju Hag traži, kako u Zagrebu tvrde, nikad nije ni postojao.
Za dokumente koji nisu "proizvedeni", hrvatska strana je obavezna da da odgovor zašto nisu vodjeni, dok se za one koji su postojali mora utvrditi gdje su cirkulisali i ko je bio zadnji u lancu koji je odgovoran za njihov nestanak.
Hag traži od Hrvatske da utvrdi zašto nema tih dokumenata, a odgovorni bi trebalo da budu sankcionisani.
Pokrenuta je istraga protiv tri bivša oficira od kojih je jedan blizak odbrani generala Ante Gotovine - kome se, uz Mladena Markača i Ivana Čermaka, sudi u Hagu zbog ratnih zločina u "Oluji" 1995. godine.
Hag insistira na dokumentima o upotrebi artiljerije i dejstvu specijalnih policijskih snaga kako bi dokazao optužnicu za prekomjerno granatiranje Knina i drugih gradova u Krajini i masakre nad civilima koji su počinjeni u srpskim selima oko Knina.
Sanader : Tragamo za dnevnicima
Hrvatski premijer Ivo Sanader tvrdi da su nagađanja o blokadi pristupanja Hrvatske EU zbog nesaradnje sa Haškim sudom - samo glasine te da su dokumenti o ofanzivi u srpskoj Krajini nestali prije mnogo godina.
Odgovarajući za bečki "Prese" na tvrdnje da Haški sud optužuje Hrvatsku da nije ustupila važne dokumente o ofanzivi 1995. godine u Krajini, te da su Holandija i Velika Britanija nezadovoljne zbog toga, Sanader je rekao da dokumenti koje je glavni tužilac Serž Bramerc zahtijevao nisu mogli da budu nađeni u Ministarstvu odbrane.
"Naložili smo istragu. Izgleda da su ovi dokumenti, možda, nestali još prije mnogo godina. Tražimo ih", rekao je hrvatski premijer.
On je ukazao da će druge države morati da prođu cijeli put za prijem, koji je prošla i Hrvatska.
"Jedno je jasno. Najbolja motivacija za države jugoistočne Evrope da provedu reforme ostaje i dalje članstvo u EU. Ova perspektiva mora ostati na snazi", naglasio je on.
.
Sanader je, govoreći o slovenačkoj "blokadi" pregovora Hrvatske o pridruživanju EU, rekao da nesaglasnosti u vezi sa granicom između ove dvije države postoje još od raspada Jugoslavije.
"Slovenija je sa istim otvorenim pitanjima pristupila EU, pa to mora da bude moguće i za Hrvatsku. Ne smiju bilateralni problemi da se miješaju sa našim prijemom u NATO i pregovorima sa EU. Ovaj princip podržavaju takođe i Evropska komisija i članice Unije", istakao je on.
Sanader je ponovio da problem spora o granici treba riješiti pred Međunarodnim sudom u Hagu.
(agencije / MONDO)
