Šef luksemburške diplomatije Žan Aselborn je izjavio da će Evropska unija u martu početi primjenu prelaznog sporazuma sa Srbijom trgovini.
On je poslije sjednice ministarskog saveta EU kazao da će šefovi diplomatija "već sledećeg meseca biti u prilici da donesu odluku o ratifikaciji sporazuma o pridruživanju i početku primene prelaznog sporazuma o trgovini".
"Potrebno je da se uklopi još samo nekoliko kockica", rekao je Aselborn u intervjuu koji novosadski Dnevnik objavljuje.
Na pitanje da li taj optimizam temelji na osnovu nagovještaja da bi Holandija mogla promijeniti stav ili da bi iz Beograda konačno mogla stići vijest da je Ratko Mladić uhapšen, Luksemburžanin nije želio da bude precizan.
"Ne želim da ulazim u detalje da ne bih kompromitovao šanse, ali vam potvrđujem da je to apsolutno moguće da se dogodi. U martu imamo nekoliko sastanaka na kojima možemo donijeti tu odluku", rekao je Aselborn.
"U martu ćemo ponovo raspravljati, ne samo o Srbiji već i o Crnoj Gori i Albaniji, ako do tada aplicira za članstvo u EU", dodao je on.
Na pitanje da li to sugeriše da i Srbija treba da podnese zahtjev za članstvo u EU do sljedećeg savjeta ministara spoljnih poslova, Aselborn je odogovorio da "Srbija, da bi zahtjev za članstvo imao smisla, mora da završi priču s Haškim tribunalom i da sačeka odluku savjeta ministara o ratifikaciji sporazuma o priidruživanju".
Ekonomska kriza zaustavilja proširenje EU?
Globalna finansijska kriza sve više raspršuje nade o daljem širenju Evropske unije na istok, piše danas londonski Gardijan.
Ako Unija ima neki odgovor na finansijski požar u istočnoj Evropi, drži ga za sebe, ističe list i dodaje da će dalje okolišanje zemalja članica povećati rizik da čitav kontinent zahvati ogroman plamen i da se nanese trajna šteta ključnoj evropskoj težnji, a to je postizanje šire i dublje unije, prenosi BBC.
Sastanak evropskih šefova diplomatije u Briselu ukazao je na sve ono što u Uniji ne valja. Umjesto da se pozabave ogromnim neotplaćenim dugovima Mađarske, drastičnim padom proizvodnje u Poljskoj, raspadom koalicija u baltičkim zemljama i uličnim protestima u Ukrajini, ministri su, kako navodi list, traćili vrijeme raspravljajući o sporu između Slovenije i Hrvatske oko prava na ribolov.
Političke posljedice nepreduzimanja akcije na ekonomskom planu biće brojne. Jedna od njih je definitivno odbacivanje planova za širenje na istok kojima je već ionako nanesena velika šteta zastojem u usvajanju Lisabonskog ugovora.
Tokom proteklih nekoliko mjeseci šanse da se približe Uniji smanjene su ne samo za Srbiju, koju u tom procesu koči činjenica da još nije uhapsila haškog bjegunca Ratka Mladića, već i za Crna Goru i Makedoniju, pa i Tursku.
Istovremeno, napominje Gardijan, razotkrivene su sve neurotične i sklerotične evropske podjele - kako ekonomske i političke, tako i institucionalne i lične.
Briselski dopisnik Dejli telegraf izveštava danas da je proširenje Evropske unije odloženo zbog straha od sve snažnijih protesta protiv priliva stranih radnika.
Njemačka i holandska vlada su blokirale dalje proširenje na istok jer strahuju da bi to moglo da poveća napetosti po pitanju nezaposlenosti u vrijeme ekonomske krize.
Evropski ministri će idućeg mjeseca odlučiti šta će dalje da rade sa zahtjevom Crne Gore za učlanjenje. Njemačka i Holandija su zabrinute jer smatraju da bi, ako se crnogorski zahtjev uzme u razmatranje, ubrzo zatim mogli da uslijede zahtjevi Albanije, Bosne i Hercegovine i Srbije, primjećuje Dejli telegraf.
List prenosi da je jedan neimenovani evropski diplomata izjavio da prilično veliki broj članica Unije smatra da dalje proširenje nije samo tehničko već duboko političko pitanje.
Fajnšenel tajms se osvrće na ozbiljnu ekonomsku situaciju u Rusiji, i ocjenjuje da je gora nego što se do sada pretpostavljalo.
Ruski ministar privrede je, naime, izjavio u utorak da se bruto domaći proizvod u januaru u odnosu na isti mjesec prošle godine smanjio za 8,8 odsto.
To je, primjećuje list, mnogo više od onoga što su mnogi očekivali i ukazuje da je ruska privreda izuzetno snažno pogođena kombinacijom globalne kreditne krize i pada cijena, te padom vrijednosti rublje za trećinu od prošlog ljeta.
Ministarstvo privrede predviđa da će ove godine bruto domaći proizvod biti dodatno smanjen - za 2,2 odsto, no to je, kako ocjenjuje jedan ruski finansijski stručnjak, prilično optimistična procjena.
Ako je ovo mrak prije svitanja, onda najnoviji podaci potvrđuju da je Rusija u mraku, dok se zori za sada tek možemo nadati, rekao je taj analitičar za Fajnenšel tajms.
(agencije/MONDO)
