Umjesto zajednice srpskih opština, kojom je opravdan pristanak na Briselski sporazum, srpske opštine sa sjevera postale su korisnici budžeta samoproglašenog Kosova.
Skupštine Sjeverna Mitrovica, Zvečan, Leposavić i Zubin Potok su na vanrednim sjednicama usvojile izmjene budžeta u koji su sada uključene plate iz budžeta kosovskih institucija za zaposlene u školama i zdravstvenim ustanovama.
Tako je propao "čvrst stav" Srpske liste, koju podržava zvanični Beograd, da "neće biti dekor u kosovskim institucijama" i uslovljavanje povratka u parlament samoproglašenog Kosova - formiranjem zajednice srpskih opština.
U danima "zamrznutih funkcija" stratezi Srpske liste održali su "konstitutivnu sjednicu zajednice srpskih opština" u Gračanici i na njoj, kako je tada rečeno, usvojili "deset srpskih zapovjesti - crvenih linija".
Jedna od njih bješe redovno (jednom nedeljno) zasijedanje i konsultovanje o gorućim problemima, kao što su opstanak prosvjete i zdravstva, koji, kako su tvrdili stratezi Srpske liste, moraju ostatiti pod "kišobranom" srpske države.
Međutim, poslije sastanka u Briselu premijera Srbije Aleksandra Vučića i premijera samoproglašenog Kosova Ise Mustafe izdat je nalog predstavnicima Srpske liste da se bezuslovno vrate u parlament i vladu u Prištinu.
Povod "zamrzavanju rada" bila je odluka Ise Mustafe da iz kabineta isključi Aleksandra Jablanovića sa mjesta ministra za zajednice i povratak.
Dan poslije briselskog susreta, održanog uz posredovanje Federike Mogerini, komesara EU za vanjske poslove, Srbi su prihvatili prelazak "starteških srpskih oblasti" u budžet samoproglašenog Kosova.
"Srpska lista" saglasila se da stavi van snage odredbe srpskih zakona o obrazovanju i vaspitanju te o zdravstvenoj zaštiti, kojima je precizirano da ugovore o radu sa radnicima sklapa direktor ustanove.
Umjesto direktora, ugovore će, kako je to utvrđeno zakonima "države Kosovo", sa radnicima sklapati gradonačelnici .
Precizirano je da spisak radnika kojima će plate biti isplaćivane iz budžeta Kosova gradonačelnik dostavlja kosovskom trezoru.
Ta primanja, međutim, neće biti isplaćena sve dok sadašnji spiskovi zaposlenih sa sjevera Kosova u ovim oblastima ne budu "revidirani".
To podrazumjeva raspisivanje oglasa za popunu radnih mjesta u svim školama i zdravstvenim ustanovama i primoravanje zaposlenih da otvore račune kod neke od kosovskih banaka.
Obrazlažući odluku o prihvatanju poslovanja preko "Trezora Narodne banke Kosova", Goran Rakić, gradonačelnik sjeverne Kosovske Mitrovice, ponovio je floskulu da ta odluka "ne prejudicira status ustanova iz ovih oblasti do formiranja i utvrđivanja nadležnosti zajednice srpskih opština".
Uprkos njegovoj tvrdnji, u budžetu opština stoji da će plate svih zaposlenih biti finansirane "iz budžeta Kosova po grantovima koje dostave opštine uz uslov da svaki grant bude usklađen sa kriterijumima o broju i vrsti zaposlenih koji su utvrdila resorna ministarstva Vlade Kosova".
Priština je zatim dobila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU, a preostali Srbi sa sjevera Kosova postali su radnici samioproglažene države Kosovo.
Tako je propao "čvrst stav" Srpske liste, koju podržava zvanični Beograd, da "neće biti dekor u kosovskim institucijama" i uslovljavanje povratka u parlament samoproglašenog Kosova - formiranjem zajednice srpskih opština.
U danima "zamrznutih funkcija" stratezi Srpske liste održali su "konstitutivnu sjednicu zajednice srpskih opština" u Gračanici i na njoj, kako je tada rečeno, usvojili "deset srpskih zapovjesti - crvenih linija".
Jedna od njih bješe redovno (jednom nedeljno) zasijedanje i konsultovanje o gorućim problemima, kao što su opstanak prosvjete i zdravstva, koji, kako su tvrdili stratezi Srpske liste, moraju ostatiti pod "kišobranom" srpske države.
Međutim, poslije sastanka u Briselu premijera Srbije Aleksandra Vučića i premijera samoproglašenog Kosova Ise Mustafe izdat je nalog predstavnicima Srpske liste da se bezuslovno vrate u parlament i vladu u Prištinu.
Povod "zamrzavanju rada" bila je odluka Ise Mustafe da iz kabineta isključi Aleksandra Jablanovića sa mjesta ministra za zajednice i povratak.
Dan poslije briselskog susreta, održanog uz posredovanje Federike Mogerini, komesara EU za vanjske poslove, Srbi su prihvatili prelazak "starteških srpskih oblasti" u budžet samoproglašenog Kosova.
"Srpska lista" saglasila se da stavi van snage odredbe srpskih zakona o obrazovanju i vaspitanju te o zdravstvenoj zaštiti, kojima je precizirano da ugovore o radu sa radnicima sklapa direktor ustanove.
Umjesto direktora, ugovore će, kako je to utvrđeno zakonima "države Kosovo", sa radnicima sklapati gradonačelnici .
Precizirano je da spisak radnika kojima će plate biti isplaćivane iz budžeta Kosova gradonačelnik dostavlja kosovskom trezoru.
Ta primanja, međutim, neće biti isplaćena sve dok sadašnji spiskovi zaposlenih sa sjevera Kosova u ovim oblastima ne budu "revidirani".
To podrazumjeva raspisivanje oglasa za popunu radnih mjesta u svim školama i zdravstvenim ustanovama i primoravanje zaposlenih da otvore račune kod neke od kosovskih banaka.
Obrazlažući odluku o prihvatanju poslovanja preko "Trezora Narodne banke Kosova", Goran Rakić, gradonačelnik sjeverne Kosovske Mitrovice, ponovio je floskulu da ta odluka "ne prejudicira status ustanova iz ovih oblasti do formiranja i utvrđivanja nadležnosti zajednice srpskih opština".
Uprkos njegovoj tvrdnji, u budžetu opština stoji da će plate svih zaposlenih biti finansirane "iz budžeta Kosova po grantovima koje dostave opštine uz uslov da svaki grant bude usklađen sa kriterijumima o broju i vrsti zaposlenih koji su utvrdila resorna ministarstva Vlade Kosova".
Priština je zatim dobila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU, a preostali Srbi sa sjevera Kosova postali su radnici samioproglažene države Kosovo.