Jake policijske snage raspoređene su od jutros ispred stare zgrade Vlade Crne Gore u Podgorici, gdje je počela javna rasprave o nacrtu zakona o slobodi vjeroispovjesti.
Više od 300 pristalica i vjernika Srpske pravoslavne crkve (SPC) okupilo se ispred stare zgrade Vlade, kako bi prisustvovalo zakazanoj javnoj raspravi. Ispred zgrade Vlade došlo je sveštenstvo SPC-a, a okupljeni vjernici ove crkve pjevaju crkvene pjesme.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, koje je organizator javne rasprave, odlučilo je da samo predstavnici vjerskih zajednica i predstavnici političkih partija mogu prisustvovati današnjoj javnoj raspravi.
To je urađeno iz razloga, jer je tokom prethodne dvije zakazane javne rasprave u Bijelom Polju i Kotoru, došlo do tenzija između vjernika SPC-a i mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve Mihaila, a policija je u oba grada spriječila da dođe do fizičkog obračuna.
Paroh podgorički Velibor Džomić nazvao je javnu raspravu o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori "pravnim ubistvom crkava i vjerskih zajednica", te dodao da policija sprečava javnost da prisustvuje ovom događaju.
"Nije mi jasno zašto je skup zakazan u maloj, a ne velikoj sali. Ne osjećam se prijatno što nije omogućeno svima da učestvuju. Građane smatrate neukim, nemojte i nas", poručio je Džomić.
Crnogorski ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović rekao je da je donošenje zakona o slobodi vjeroispovijesti u funkciji očuvanja vjerske tolerancije, po čemu je Crna Gora prepoznatljiva.
"Želimo da se stvori ambijent za duhovno djelovanje vjerskih zajednica U Crnoj Gori. Sigurno je da će proći još filtera, iako je ispoštovao najbolje evropske standarde", rekao je Numanović.
Podsjećamo, SPC i njeni vjernici ne priznaju Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Mnogi okupljeni ispred stare zgrade Vlade negoduju, jer im nije omogućeno da prisustvuju raspravi.
Okruglom stolu prisustvuju mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo, predstavnici Srpske pravoslavne crkve, Islamske zajednice u Crnoj Gori, kao i predstavnici Jevrejske zajednice u Crnoj Gori.
Prema nacrtu zakona o slobodi vjeroispovjesti, sve vjerske zajednice u Crnoj Gori moraće da djeluju u okvirima Crne Gore i da plaćaju poreze. Ono što je najvažnije, svi vjerski objekti izgrađeni u Crnoj Gori do 1918. godine, prema slovu zakona, moraju biti u državnom vlasništvu.
Naime, u nacrtu zakona se navodi da “vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina”.