• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Koliko zaboravljate, da li počinje demencija? Simptomi koji najavljuju Alchajmerovu bolest

Da li je zaboravljanje simptom Alchajmerove bolesti? Kada se treba obratiti ljekaru? Pročitajte!

  Simptomi koji najavljuju Alchajmerovu bolest Izvor: Shutterstock

Blagi kognitivni poremećaj predstavlja stanje između zaboravljanja očekivanog za godine i obrazovanje, i početnog oblika demencije odnosno prelaznu fazu između zaboravljanja tipičnog za normalno starenje i blagih oblika demencije.

To je stanje u kome dolazi do blagog, ali primjetnog pada kognitivnih funkcija, uključujući pamćenje, mišljenje, orijentaciju i donošenje odluka. 

Iako simptomi nisu dovoljno ozbiljni da ometaju svakodnevno funkcionisanje, blagi kognitivni poremećaj može biti rani znak ozbiljnijih neurodegenerativnih bolesti, poput Alchajmerove bolesti.

Kako razlikovati blagi kognitivni poremećaj od mentalne usporenosti?

Blagi kognitivni poremećaj treba razlikovati od stanja koje se naziva moždana magla i predstavlja klinički entitet koji se odnosi na poremećaj kognitivnih funkcija koje pacijenti doživljavaju kao osjećaj:

  • mentalne usporenosti,
  • ošamućenosti,
  • konfuznosti, zbunjenosti.

Osobe se žale “da ne mogu da misle”, “ne mogu da se koncentrišu” ili da im “nije bistra glava”. Mogu imati i poremećaj pažnje ili pamćenja - neprikladan za godine, mentalni zamor, osjećaj da su izgubili „bistrinu uma“, ali su druge kognitivne fukcije očuvane.

Izvor: Shutterstock

Faktori koji utiču na pojavu blagog kognitivnog poremećaja

Tačan uzrok blagog kognitivnog poremećaja još uvijek nije utvrđen. Međutim, poznati su mnogobrojni faktori rizika koji dovode do toga da se poremećaj razvije. Ti faktori jesu:

  • poremećaj na nivou moždane cirkulacije usljed aterosklerotskih promjena na krvnim sudovima mozga,
  • povišen krvni pritisak,
  • dijabetes,
  • povišen nivo masnoće u krvi,
  • gojaznosti,
  • bolesti srca i pluća,
  • poremećaj rada štitaste žlijezde,
  • metabolički poremećaji,
  • povrede glave,
  • depresija i anksioznost,
  • nedostatak vitamina B12, B3, B6, folata, kao i vitamina D i E,
  • infektivni agensi,
  • alkohol i neki lijekovi,
  • izlaganje /trovanje teškim metalima,
  • tumori,
  • HIV,
  • pušenje i upotreba psihoaktivnih supstanci,
  • nepravilna ishrana i fizička neaktivnost.

Simptomi blagog kognitivnog poremećaja

Prvo se uglavnom javlja problem vezan za pamćenje – poteškoće u prisećanju, učenje i pamćenje novih informacija koje su u granicama normalnog opsega za životnu dob. Snižena je sposobnost koncentracije na neki zadatak.

Vremenom se mogu javiti poteškoće u snalaženju sa novcem, planiranjem i upravljanjem svakodnevnih radnji vezanih za domaćinstvo ili posao, promjene ličnih navika (higijena, oblačenje, ishrana), kao i poremećaja same ličnosti koja može varirati od egocentričnosti do gubitka motivacije, društvenog povlačenja i apatije.

Izvor: Shutterstock

Osobe same primjećuju da zaborave gdje su ostavili lične stvari, imena poznanika ili javnih ličnosti, sastanke ili druge važne informacije. Žale se na gubitak toka misli, teškoće u održavanju pažnje tokom razgovora. Odlučivanje može postati sporije i teže.

Primjećuju da mentalne radnje koje su nekad bile automatske sada zahtijevaju više truda i vremena. Primjećuju da su usporeniji, nekada i hod bude sporiji, nesiguran. Ono što je ključno i što razlikuje blagi kognitivni poremećaj od demencije je da osobe i dalje mogu samostalno da funkcionišu uprkos kognitivnom poremećaju.

Podaci koji se mogu dobiti od članova porodice su jako bitni jer se nekada dešava da osobe, iako primijete da imaju problem, ali ne žele o tome da pričaju, ili ga zanemaruju vodeći se time da je to normalno za godine.

Problemi vezani za pažnju, koncentraciju, zaboravljanje koji nisu tipični za starosnu dob, su upravo signali koje ne bi trebalo zanemariti, jer mogu biti predznak ozbiljnije bolesti koja vodi do težeg kognitivnog oštećenja i potencijalno demencije.

Izvor: Shutterstock

Nekada razlog blagog kognitivnog poremećaja može biti nedostatak vitamina ili drugi uzrok koji se može korigovati, a da bi se to utvrdilo potrebno je blagovremeno reagovati, prvo se javiti svom ljekaru koji će uputiti specijalisti neurologu ili psihijatru radi dalje dijagnostike.

Dijagnostika blagog kognitivnog poremećaja

Dijagnostika blagog kognitivnog poremećaja obuhvata najprije:

  • fizikalni pregled ljekara,
  • laboratorijske analize,
  • primjenu neuropsiholoških testova kojima se objektivno može odrediti da li postoji kognitivni poremećaj,
  • Dopller krvnih sudova vrata,
  • EEG, CT ili Magnetna rezonanca glave.

Po procjeni specijaliste i druge napredne tehnike snimanja mozga koje mogu sa velikom sigurnošću da otkriju specifične patološke promjene, kao što je na primjer PET scan. Po potrebi se u dijagnostiku mogu uključiti i druge specijalnosti kardiolog, endokrinolog i drugi.

Značajno je da se osobe kod kojih se utvrdi blagi kognitivni poremećaj prate kroz redovne kontrole, testiranja, snimanja mozga. Ovo je važno iz dva razloga:

ustanovljeno je da su osobe koje imaju blagi kognitivni poremećaj pod povećanim rizikom u odnosu na svoje kognitivno očuvane vršnjake da u periodu od 5 do 10 godina razviju kliničku sliku demencije, zbog blagovremenog započinjanja terapije.

Terapija blagog kognitivnog poremećaja

Terapija blagog kognitivnog poremećaja obuhvata u prvom redu korekciju faktora rizika:

  • liječenje povišenog krvnog pritiska,
  • dijabetesa,
  • povišenih masnoća u krvi,
  • gojaznosti,
  • bolesti srca.

Zatim, tu je i liječenje drugih oboljenja i stanja koja mogu u osnovi biti uzrok kognitvnom oštećenju i čijom korekcijom bi se mogle otkloniti i kognitivne smetnje. Ta stanja su:

  • nedostatak vitamina,
  • metaboličke i endokrinološke bolesti,
  • depresija.

Takođe, sprovođenje preventivnih mjera kroz promovisanje zdravih stilova života, pravilna ishrana, fizička i mentalna aktivnost, izbjegavanje štetnih navika kao što su pušenje, alkohol, psihoaktivne supstance.

(Lepa i srećna/Mondo)

Možda će vas zanimati

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop