Okupljanja građana putem poziva upućenog putem Facebooka, predstavljaju moderan fenomen. Kako to objašnjavaju sociolozi?
Komentarišući posljednja okupljanja građana zemalja u okruženju organizovana putem Facebooka - proteste protiv vlasti u Crnoj Gori i Hrvatskoj, u Srbiji davanje podrške narodu Japana poslije zemljotresa... sociolozi kažu da je Facebook popularan medij jer nije cenzurisan, nema "vertikalnu" strukturu, tako da svaka ideja, ukoliko ima dovoljno zainteresovanih, izbija u prvi plan.
"Jedan od osnovnih razloga koji su omogućili ta okupljanja je što sve više ljudi koristi Facebook, u Srbiji čak 40 odsto svih građana", kaže sociolog Dalibor Petrović i dodaje da su mladi ujedno i skloniji da organizuju određene proteste, akcije, okupljanja...
"Ako se okupi inicijalni broj korisnika oko neke teme koji će dati signal da im se nešto dopada ili ne, ta tema automatski izlazi u prvi plan i nastaje sistem lavine u kojoj se grudva snijega naglo povećava i za kratko vrijeme dođe do svih" objasnio je Petrović.
On je naveo i da teme mogu biti toliko raznovrsne da se ne može predvidjeti koliki će uticaja taj fenomen imati na društveno i političko angažovanje građana.
"Internet, Facebook, Twitter... su novi socijalni mediji koji omogućavaju korisnicima da sami kreiraju određene vijesti", kaže Petrović i dodaje da je prednost tih "vijesti" što mogu da se emituju čim nastanu.
Takođe, njih mogu da ilustruju i fotografije i video zapisi koji ima daju autentičnost, tako da više nema sumnje da li je to isitna ili ne, ali zapravo nije tako. Petrović upozorava da Facebook može biti i izvor za manipulacije jer se lažna vijest može plasirati kao istinita.
"Borba za kontrolu tih medija će najvjerovatnije obilježiti naredne decenije 21. vijeka", zaključio je Petrović.
Prema sociologu Ratku Božoviću ne treba se čuditi uticaju Facebooka, novih tehnologija i elektronskih medija uopšte.
On je ocijenio da se mnogo mladih ljudi vezalo za Facebook gdje se samoodređuju i određuju svoje stanovište. Takođe, mladi vjeruju toj mreži jer tamo komuniciraju sa prijateljima, istomišljenicima, sa onima u istom sistemu vrijednosti.
"Tu je prednost Facebooka, ali i njegov minus", rekao je Božović, objasnivši da se oni koji su bili na distanci, među mnoštvom prijatelja na Facebooka, sada drže za jednu ideju i orijentaciju i postaju ne oni koji su udaljeni, nego oni koji su bliski, što sve postaje "kolektivna varijanta".
"Facebook nije društveni pokret. Uvijek je veći broj onih koji daje podršku, potpisuju peticije, nego onih koji direktno izađu da manifestuju ili protestuju", kaže profesor komunikologije na Fakultetu političkih nauka Miroljub Radojković.
"Facebook je dobar je za slobodu izražavanja mišljenja. Oslobađa naše pravo da kažemo šta mislimo o bilo čemu, ali nije baš pogodan da to protiv čega smo akcijom mijenjamo", smatra Radojkovć.
(Tanjug/MONDO)