Da li se pridržavate internet higijene?

Sigurno je da će iskusni korisnici sada preskočiti ovaj tekst, jer misle da su sasvim sigurni na Internetu i uopšte na računaru. Ali, većina korisnika će se odmah zapitati da li upražnjavaju sve što je potrebno da bi bili "čisti i sigurni" na Internetu.

Svi imamo razlog da budemo na globalnoj mreži, ali pravilno. Evo pet osnovnih stavki internet-higijene, kojih bi trebalo da se pridržavate:

Bekapovanje podataka

Postoji mnogo razloga zašto biste morali da redovno pravite rezervne kopije vitalnih podataka (bekapovanje): razne vrste virusa i sličnih "zlih" programa (crva, trojanaca...), razne vrste napada sa Interneta i softver koji skriveno nadgleda vaš računar i šalje podatke nekom trećem (spajver).

Razlog ne mora da bude nezvani gost sa Interneta, dovoljno je da se desi kvar na računaru, neka nepogoda, strujni udar... Razloga ima mnogo, a od vas se očekuje: iskopirajte vitalne podatke na neki od medija za skladištenje podataka (USB disk, DVD, eksterni hard disk...), a potom taj medij stavite na sigurno mjesto.

Softverska zaštita

Dio razloga za kopiranje vitalnih podataka jesu "nezvani gosti" sa Interneta. Da biste ostvarili kontrolu nad svim ulazima na vaš računar, neophodno je da koristite kombinaciju sigurnosnih programa: fajrvola (program koji glumi vrata koja se po vašoj želji otvaraju za "goste" s Interneta), antivirusni (program koji skenira sadržaj memorije i hard diska u potrazi za virusima), antispajver i malver programe.

U to treba da spada automatsko skeniranje primljenih mejlova. Naravno, sve ove programe i njihove baze treba redovno osvježavati, piše "Politika".

Lozinke

Preventivno, koristite lozinke koje ne bi trebalo da sadrže uobičajene riječi i koje imaju najmanje osam karaktera. Uvijek ih ukucavajte tako da ih niko ne vidi, ne govorite ih drugima, ne šaljite ih putem elektronske pošte, SMS-a... Ni vaš internet-provajder ne bi smio da zna niti ikada da traži vašu lozinku. Mijenjajte je na određeni period i koristite različite lozinke na različitim nalozima – ne jednu te istu.

Umjesto panike

Ukoliko ste primjetili upad preko Interneta ili neku neželjenu internet-aktivnost, prekinite internet-vezu. U zavisnosti od štete, pokušajte da skenirate antivirusnim programom cijeli kompjuter i provjerite fajrvol.

U slučaju da ste prevareni (neprovereno ste dali svoje lične podatke, podatke o nalogu ili ste uplatili novac) – pozovite policijsku stanicu, nadležno policijsko odjeljenje za visokotehnološki kriminal ili internet-provajdera.

Ukoliko je problematičan nalog na nekom internet-servisu, promijenite šifru ili ugasite nalog. Ukoliko primate spem poruke (neželjena pošta), naučite da koristite filtere (neki programi za elektronsku poštu imaju filter za "džank mejl") i ne otvarajte sumnjive poruke sa atačmentima (dokumentima koji su prikačeni uz mejl).

Možete čak da obavijestite provajdera i prijavite spem poruke na određenim sajtovima za prijavu takvih poruka.

Ažuriranje operativnog sistema i internet-brauzera

Redovno skidanje zakrpa za operativni sistem (mali programski dijelovi operativnog sistema koje proizvođač menja jer je uočio propust), za brauzer (za krstarenje sajtovima) i mejl klijenta (za pregled elektronske pošte) jednako je važno kao i osvježavanje sigurnosnih programa kao što je antivirusni program.

(MONDO)