Od kada je prvi put počeo da trguje na berzi, token je porastao za 3.449.989.839%, pa se za one koji su umjeli da prepoznaju šansu i trgovali bitkoinom, danas može reći da su dosta dobro zaradili
Najpoznatija i trenutno najvrednija kriptovaluta, bitkoin, ove godine slavi 15. rođendan. Od kada je prvi put počeo da trguje na berzi, token je porastao za 3.449.989.839%, pa se za one koji su umeli da prepoznaju šansu i trgovali, danas može reći da su dosta dobro zaradili.
A, kako je sve počelo?
Token (digitalna jedinica vrijednosti koja predstavlja imovinu) život je započeo u bijeloj knjizi koju je objavio programe pod pseudonimom "Satoši Nakamoto", 31. oktobra 2008. godine, čiji identitet je do danas nepoznat. Dakle, ne zna se ko stoji iza nastanka bitkoina, ali se zna da iza nje ne stoji jedna osoba ili centralna institucija.
Vizija je bila da stvori vrstu elektronskog novca koji bi omogućio plaćanja bez prolaska kroz banku ili drugu finansijsku instituciju. Mreža koja pokreće sistem bila bi raspršena među nezavisnim računarskim operaterima koji bi zajedno verifikovali i snimali transakcije u blokovima (otuda ideja o "blokčejnu"). U zamjenu za svoj rad, nazvan "rudarstvo", rudari bi dobijali bitkoine po unaprijed određenoj stopi.
Programeri su pokrenuli Bitkoin mrežu u januaru 2009. godine. Prva zabilježena transakcija na razmjeni dogodila se u oktobru 2009, kada je neko poslao 5.050 bitkoina na novu lokaciju pod nazivom New Liberty Standard, a zauzvrat je dobio 5,02 dolara.
Kako nastaje bitkoin?
Bitkoin nastaje procesom koji se naziva rudarenje (mining), osim što se umesto pijuka, bušilica i bagera koriste moćni kompjuteri, a umjesto ruda traga se za bitkoinima.
Virtuelni pijuci, odnosno kompjuteri, izvršavaju veliki broj matematičkih operacija kako bi proverili sve postojeće transakcije. To znači sve transakcije od kad postoji bitkoin do danas. Riječ je o milionima transakcija. Kad god se napravi novi blok i doda lancu, mreža se ojačava, rudar dobija nagradu, a to je upravo bitkoin.
Kako se koristi bitkoin
Bitkoin može da se kupi, proda, kao i svaka druga valuta, koristi se kao sredstvo razmjene, kao investicija, poput akcija, ili kao vid štednje. Da biste kupovali i prodavali bitkoin, prvi korak je da na svoj telefon ili drugi uređaj instalirate "novčanik". Taj novčanik drži privatne ključeve, odnosno lozinke, za pristup bitkoin adresi.
Ako imate bitkoine, a zaboravite svoj ključ - šifru, ne postoji način da ga resetujete, kao što to možete na ostalim nalozima.
Kada je riječ o prodaji bitkoina, to može da se uradi direktno ili preko mjenjačnice, koja uzima proviziju za uslugu. Priča je slična kao i kod standardnih mjenjačnica gdje mijenjate neki novac.
Zapanjujući skok vrijednosti
Njegov uspon je zapanjujući. Koristeći tu početnu cijenu od oko desetinke centa, kriptovaluta je skočila više od 3,4 milijarde procenata. Po nedavnoj cijeni bitkoina od 34.290 dolara, ta početna investicija od 5 dolara vrijedila bi nešto više od 173 miliona dolara.
Najbrži rast cijena desio se u prvih nekoliko godina postojanja, kada je za njega malo ko znao i kada se sa njim retko trgovalo. Tokom svog postojanja, investitori su morali da trpe zapanjujuće padove, uključujući sunovrat od 77 odsto u 2014, 72 odsto u 2018. i 65 odsto prošle godine.
Vlasnici bitkoina su takođe morali da prežive bezbrojne krađe i prevare da bi zadržali svoje tokene. Mt. Gok sa sedištem u Tokiju bila je prva velika berza bitkoina, koja je obavljala skoro tri četvrtine trgovanja. Naglo se zatvorio 2014. nakon što je otkriveno da je izgubio bitkoine u vrijednosti od oko 500 miliona dolara. Njeni bivši kupci se i dalje bore da vrate dio svojih sredstava na stečajnom sudu.
Nedavno su kupci FTX izgubili milijarde dolara u bitkoinu i drugim kriptovalutama u navodnoj prevari koju je izvršio osnivač Sem Bankman-Frid, koji se bori protiv optužbi na sudu. Bitkoin ostaje znatno ispod svog maksimuma iz 2021. godine, kada je dostigao više od 60.000 dolara.
(EURACTIV)