Odazivajući se na apele za novčanu pomoć, 125 pojedinačnih uplata iz Srbije je prošle godine stiglo na račun Fondacije Wikimedia. Prikupljeno 3.421,88 dolara.
Korisnici najveće globalne onlajn enciklopedije ovih dana se ponovo suočavaju sa banerom na vrhu svake stranice koji ih podsjeća da ideju o besplatnom pristupu riznici znanja čovječanstva nije lako ostvariti bez novca. Iako dobrovoljci širom planete svakodnevno obogaćuju Wikipediju novim sadržajem bez ikakve naknade, novac je potreban za održavanje servera i plate zaposlenih, od programera do ljudi zaduženih za istraživanje i razvoj novih proizvoda.
To je sve objašnjeno u apelima koje pored osnivača Džimija Vejlsa korisnicima upućuju i jedan programer sa platnog spiska Wikipedije i jedan korisnik koji je bez dinara nadoknade obogatio ovu bazu desetinama hiljada članaka, piše "Politika".
Iza projekta Wikipedia stoji manje od 100 zaposlenih, što je sitnica u odnosu na platne spiskove kompanija Facebook ili Google. Svi ostali rade besplatno, a to je slučaj i sa srpskim ogrankom ove globalne enciklopedije koja nema prihode od reklama.
"Mi smo svi volonteri. Za sada ne učestvujemo u prikupljanju sredstava, takozvanom fandrejzingu koji se organizuje krajem svake godine", kaže za "Politiku" Goran Obradović, potpredsjednik udruženja Wikimedija Srbije, lokalnog ogranka Fondacije Wikimedija koja se stara o Wikipediji.
Iako nema lokalne kampanje, naši građani se odazivaju na apele i uplaćuju novac za dalji opstanak elektronske riznice koja je mnogima prva tačka na putu upoznavanja sa nekim pojmom.
"Zadužbina Wikimedija je prošle godine primila 125 donacija iz Srbije ukupne vrijednosti 3.421,88 dolara. Očekivali smo manju sumu pošto kod nas elektronsko plaćanje nije razvijeno, ne postoji pejpal sistem, građani nemaju novca niti je kod nas razvijena kultura donacija", kaže Obradović za "Politiku".
Prošle godine je ukupno donirano 16 miliona dolara, a cilj za ovu kampanju je 25 miliona. Međutim, izgleda da je mnogo lakše nagovoriti ljude da izdvoje novac nego vrijeme za unos novog sadržaja. Broj članaka je u najbrojnijoj jezičkoj kategoriji (3,8 miliona na engleskom) do 2006. rastao za pet odsto mjesečno, a sada dvije godine stoji na samo jedan odsto.
Obradović potvrđuje da novac nije najveći problem Wikipedije ni globalno a ni lokalno.
"Potrebno je da lokalno povećamo aktivnosti kako bismo imali kvalitetniju i objektivniju onlajn enciklopediju. Nemamo dovoljno volontera", ističe Obradović.
Ljude pokušavaju da animiraju na razne načine. Trenutno je aktuelna saradnja sa Fakultetom organizacionih nauka. Studenti četvrte godine pišu seminarske radove koje potom objavljuju na Wikipediji.
U kreiranju srpskih stranica učestvuje 50 do 100 ljudi, ali nisu svi stalno aktivni. Sedmično je to u prosjeku oko 30 dobrovoljaca koji istovremeno funkcionišu i kao administratori, prateći sve izmjene slovo po slovo.
"Svaku izmjenu barem po nekoliko osoba pregleda i ako se radi o vandalizmu ili bilo kakvom neprimjerenom unosu to se jednim klikom poništava", kaže jedan od potpredsjednika Wikimedije.
(MONDO)