Preminuo je Dražen Dalipagić, jedan od najvećih košarkaša u istoriji. Ne samo Srbije ili Jugoslavije, nego - uopšte.
![Dalipagić osvojio evropsku titulu pa otišao u vojsku Dalipagić osvojio evropsku titulu pa otišao u vojsku](https://static.mondo.ba/Picture/788216/jpeg/Drazen-Dalipagic.jpeg?ts=2025-01-25T11:40:45)
Teško da je mogla doći tužnija vijest za srpski sport i košarku, preminuo je veliki Praja! Dražen Dalipagić je nakon duge i teške bolesti umro u Beogradu u 74. godini. Član Kuće slavnih i čovjek bez koga srpska i jugoslovenska košarka ne bi bile ono što jesu.
Dalipagić je rođen u Mostaru, a krenuo je da igra košarku tek sa 19 godina. Samo godinu dana kasnije vidio ga je Partizan i potpisao. Igrao je na poziciji krila, a već 1971. je potpisao prvi profesionalni ugovor sa crno-bijelima. Njegova karijera u Partizanu potrajaće deceniju, a postao je najbolji strijelac kluba.
"Nakon Praje je kroz Partizan prošao sijaset velikih kgrača i legendi svjetske košarke, ali niko nikada nije prišao ni blizu 8.278 poen", naveo je Partizan u emotivnom oproštaju od svog najvećeg košarkaša.
Uzeo evropski trofej, pa pravac u vojsku!
Upravo je sa Prajom u timu Partizan postao veliki! Nije se crno-bijeli tim naosvajao titula u bivšoj Jugoslaviji dok se on nije pojavio, ali pošto je Partizan imao igrača koi je bio dva puta zaredom najbolji evropski igrač godine mogao je da puca na trofeje. Uspjeli su da osvoje titulu FIBA Kupa Radivoja Koraća 1978. godine, a onda i naredne sezone. Uzeo je i titulu u jugoslovenskom prvenstvu, a onda je otišao u vojsku! Poslije te vojske su slijedili novi izazovi, ali tada je bilo jasno, a sada je još jasnije - bez Praje ne bi bilo velikog, trofejnog Partizana. Praja je udario temelje za Istanbul 1992. za sve uzastopne titule devedesetih i dvehiljaditih. da nije bilo Dražena Dalipagića ne bi ovih dana Arena bila puna svaki put kada igraju crno-bijeli.
Italija i Real Madrid, a onda za kraj - Crvena zvezda!
Nakon povratka iz vojske Praja je prvi put otišao u inostranstvo. Zaigrao je za Veneciju i vratio se da igra za Partizan naredne sezone. Ipak kada je zvao Real Madrid 1982. nije to mogao da odbije i probao je sa osvoji Evroligu sa ovom ekipom Na kraju se vratio u Veneciju, igrao u Veroni, a sve je 1990. šokirala odluka da karijeru završi kao igrač Crvena zvezde!
Reprezentacija? Zlato do zlata!
Debitovao je za nacionalni tim 1973. godine, a na kraju karijere je imao 243 nastupa za Jugoslaviju od 1973. do 1986. godine. Najveći uspjeh mu je svakako zlato sa Olimpijskih igara 1980. godine u Moskvi. Četiri godine ranije je bio srebrni, četiri godine kasnije bronzani u Los Anđelesu. Uspio je da bude i dio istorije kada je 1978. godine na Filipinima osvojio zlato na Svjetskom prvenstvu, a četiri godine ranije u Portoriku je bio srebrni. Imao je dvije bronze sa Mundijala 1982. i 198. godine, a prvak Evrope je bio čak tri puta zaredom do 1973. do 1977. Imao je i srebro iz Čehoslovačke 1981. i bronzu iz Italije 1979.