Na spisku Veritasa trenutno je 1.901 Srbin koji se vodi kao nestao na području Hrvatske u ratu 90-tih godina, a Hrvati traže 865 nestalih lica, kaže predsednik Veritasa Savo Štrbac.
"Mi tražimo više nego duplo od Hrvatske", rekao je Štrbac.
Kako je naveo, do sada su podatke o nestalima iznosili hrvatski zvaničnici koji su smatrali da je to njihova eksluziva pa se sticao utisak da Srbi nisu ni nestajali.
"Ili bar ne u tolikom broju, a ako jesu kao da im nije stalo da reše njihove sudbine kao što je stalo Hrvatima. U praksi mi smo tražili, samo nismo tako agresivno nastupali kao hrvatski zvaničnici", naveo je on.
Ocenio je da jučerašnja izjava premijera Srbije Aleksandra Vučićeva u Zagrebu da se više Srba nego Hrvata vode kao nestali mnogo toga menja i naveo da je dobro da se i mediji i struka i svi zainteresuju za te brojke i za nestale.
Štrbac je kazao da prema podacima Veritasa na današnji dan među 1.901 Srbina koji se vodi kao nestao, čak je 69 odsto civila i to 27 odsto žena. Prema njegovim rečima, prošle godine u martu predstavnici Hrvatske u završnim rečima pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu u postupku po uzajamnim tužbama za genocidi, rekli su da tragaju za 865 nestalih.
U ime Veritasa i krajiških Srba, Štrbac je podržao napor premijera Vučića navodeći da je neko morao da učini prvi korak jer "sve počiva na prvom koraku bez ozbira koliko bio veliki ili mali".
Naveo je da je preporuka Međunarodnog suda pravde u Hagu, koji je odbio uzajamne tužbe za genocid, i Srbiji i Hrvatskoj da nastave da brže rešavaju problem nestalih.
"Ovo je prvi korak u tom pravcu. Odnosi Srbije i Hrvatske do juče su bili na niskom stepenu, kažu na najnižem od završetka rata pa do danas i neko mora da napravi neki korak", dodao je Štrbac.
On je naveo da su u Hrvatskoj veterani iz rata 90-tih neprikosnoveni i zato zvaničnici te države tako agresivno traže svoje nestale jer "polumilionska masa branitelja ima velikog uticaja na politička kretanja u društvu a posebno na izbor".
Ko je sa njima, dobija izbore, a ko je protiv njih, gubi izbore, dodao je on.
Hrvati, kaže, traže podatke od Srbije o nestalima Hrvatima jer smatraju da negde u Srbiji, kod Vojske ili državnih organa, postoje svi podaci o njihovim nestalima.
"Koliko znam, Srbija je dala sve ono što je službena Srbija imala", naveo je on i dodao da je teško ucenjivati državu Srbiju da da podatke kad ih nema na raspolaganju.
