Privredu Republike Srpske, pored niske konkurentnosti, najviše opterećuje i koče ekonomski rast, visoka zaduženost i dostignut nivo nelikvidnosti.
Ovo je u intervjuu za Srnu ocijenila direktor Privredne komore Republike Srpske Dragica Ristić.
Ona je napomenula da izražena nelikvidnost, na šta je znatno uticalo povećanje stopa poreza i doprinosa u protekloj godini, ali i ukidanje neoporezivog dijela plate, predstavlja najveći problem sa kojim se suočava privreda Srpske.
"Privredna komora, i prije donošenja Ekonomske politike RS za 2011. godinu, upozoravala je da će se ovo povećanje negativno odraziti na likvidnost preduzeća. I u prijedlozima mjera poslovne zajednice za Ekonomsku politiku RS za ovu godinu i u javnoj raspravi o ovom dokumentu zahtjevali smo da se vrati neoporezivi dio plate kako bi se poslovanje u Srpskoj djelimično olakšalo, ali ni ovi naši zahtjevi nisu usvojeni", rekla je Ristićeva.
Ona je dodala da probleme privredi predstavljaju i niz drugih fiskalnih i parafiskalnih opterećenja, a jedan od tih, koji će krajem ovog mjeseca dodatno da optereti privredu, jeste i novi zakon o porezu na nepokretnosti.
Prema njenim riječima, privreda je za dvije godine svoje obaveze povećala za 2,3 milijarde KM, što ukazuje da je ugrožena dugoročna finansijska stabilnost ukupne obaveze privrede.
Ristićeva je istakla i da se obrtni kapital drastično smanjio u protekle dvije godine i ugrozio tekuću likvidnost, odnosno da je neto obrtni kapital u 2010. godini iznosio 327,7 miliona KM i u odnosu na 2008. godinu, kada je iznosio 929,8 miliona KM, manji je za 602,1 milion KM ili 65 odsto.
"Ovakva kretanja u privredi značajno su uticala na nelikvidnost i njeno pogoršavanje u smislu mogućnosti plaćanja obaveza u rokovima dospjeća. Sa rastom nelikvidnosti opada kreditna sposobnost što za posljedicu ima još veću nelikvidnost i u krajnjem trajnu blokadu žiro računa", upozorila je Ristićeva.
S ciljem održavanja likvidnosti privrede, smatra Ristićeva, nadležni državni organi i institucije trebalo bi da preduzmu niz mjera i aktivnosti radi rasterećenja privrede i utvrđivanja zakona plaćanja u skladu sa direktivama EU i praksom susjednih zemalja.
"Radi sprečavanja još veće nelikvidnosti privrede, poslovna zajednica je predlagala uvođenje neoporezivog dijela dohotka u visini 250 KM. Još jedan od razloga za traženjem uvođenja neoporezivog dijela jeste i početak primjene Zakona o porezu na nepokretnosti u 2012. godini, što će dodatno opteretiti privredu", poručila je Ristićeva i naglasila da bi se uvođenjem neoporezivog dijela dohotka postigla konkurentnost privrede, smanjio broj nezaposlenih i privukli novi investitori.
Ocjenjujući saradnju Privredne komore Republike Srpske i Privredne komore Srbije, Ristićeva je rekla da se radi o uspješnoj saradnji koju treba i dalje unapređivati.
"Do sada smo realizovali niz aktivnosti kada su u pitanju nastupi na sajmovima, učešće u različitim projektima, a područne komore Srpske i Srbije imaju niz potpisanih sporazuma i protokola o saradnji", navela je direktor Privredne komore.
Jedna od posljedih aktivnosti koja je u februaru zajednički realizovana jeste posjeta privrednih društava Srbije iz metalskog i elektro-sektora Privrednoj komori Srpske, u okviru koje su organizovani bilateralni susreti privrednika. Ristićeva je dodala da je i u narednom periodu predviđen nastavak i unapređenje saradnje na svim ovim poljima.
Govoreći o posljedicama nedavnog snježnog nevremena na privredu RS, Ristićeva je rekla da su obilne snježne padavine i veoma niska temperatura vazduha u Srpskoj, koje su obilježile gotovo cijeli februar, primorali veliki broj privrednih društava, u svim granama privrede, da smanje obim poslovanja ili u potpunosti obustave rad.
Ona je istkla da je to prouzrokovalo velike štete, iako je do zvaničnog utvrđivanja teško tačno procijeniti gubitke privrednih društava.
Ona je dodala da su se najveći problemi u poslovanju odnosili na prekid putne komunikacije sa istočnim dijelom Srpske, te da je došlo do problema sa transportom sirovina za proizvodnju, ali i plasmanom gotovih proizvoda, kao i da je otežan bio i prevoz radnika, a teškoće su se javljale i zbog povećanog trošenja energenata za zagrijavanje hala.
(Srna/MONDO)
