Beograd u prosjeku ima niže cijene prehrambenih proizvoda od sedam glavnih gradova u regionu.
To su rezultati istraživanja koje se sproveo Savez ekonomista Srbije.
Analizirano je 28 proizvoda u osam glavnih gradova regiona - Beograd, Ljubljana, Sarajevo, Budimpešta, Podgorica, Sofija, Zagreb i Bukurešt i to u objektima minimarketa, supermarketa, hipermarketa i velikih diskonta na dan 24. januar 2008. godine.
Prema tom istraživanju, Beograd je među najjeftinijim gradovima u cijenama mlijeka, jogurta, pilećeg mesa, tunjevine, soka od jabuka, piva, banana, smrznutog graška, bijelog hljeba, makarona, crvenog krompira, brašna, ulja, pampers pelena, pasta za zube.
U kategoriji minimarketa Beograd je, prema istraživanju, apsolutno cjenovno konkurentan, a vrijednost korpe u Beogradu značajno je ispod prosjeka vrijednosti korpe iz drugih gradova, odnosno iznosi oko 10,9 evra, dok je prosjek 13,42 evra.
U kategoriji supermarketa, Beograd je drugi je najjeftiniji grad, odmah iza Budimpešte, a najjeftinije su mlijeko, pileće meso, banane, smrznuti grašak, makarone, krompir, brašno, ulje i pasta za zube, dok su skuplji jaja i kačkavalj.
Beograd je najjeftiniji i u kategoriji hipermarketa, i najniža je vrijednost potrošačke korpe i iznosi 30,32 evra, dok je prosjek za sve te gradove 35,5 evra. U beogradskim hipermarketima, najjeftiniji su mlijeko, jogurt, pivo, krompir, brašno i ulje, a skuplji su kačkavalj i pirinač.
U kategoriji cijena u velim diskontima, Beograd je skuplji od Budimpešte i Bukurešta, ali je vrijednost korpe ispod prosjeka i iznosi 18,93 evra, dok je prosjek 22,26 evra.
Prema istraživanju kretanja cijena prehrambenih proizvoda od maja 2008. do januara 2009. godine, zabilježen je pad cijena u evrima za većinu proizvoda. Najznačajniji pad zabilježen je kod cijena mlijeka koje pojeftinilo za 35 do 40 odsto, hleba za oko 15 odsto i brašna za oko 35 odsto.
Ministar trgovine i usluga Srbije Slobodan Milosavljević izjavio je da je zadovoljan što je istraživanje pokazalo da je Beograd konkurentniji od ostalih gradova u regionu, navodeći da su tome doprinijeli trgovci i proizvođači.
Milosavljević i naveo da on "nikada nije mislio da je Beograd najskuplji, već da je samo takva slika stvorena u javnosti".
Ekonomista Dragan Đuričin izjavio je da je "bi bilo bolje da Beograd nije tako jeftin grad", jer to može da bude problem za profitabilnost trgovinskih lanaca.
Direktorka Merkatora u Srbiji Stanka Čurović izjavila je da predstavljenom istraživanju nedostaje odnos prosecnih zarada u odnosu na cijene životnih namirnica.
Kako je rekla, istraživanje pokazuje da su svi trgovci koji su mjereni društveno odgovorni i da vode računa o niskoj kupovnoj moći.
Direktor Delta Maksija Dragan Filipović izjavio je da je nakon ove prezentacije pitanje kako će trgovina i industrija u Beogradu sa ovako niskim cijenama opstati i da li će imati novac za investicije i radna mjesta.
"Ovo istraživanje to je potvrda javnosti da prestane fama oko priče da je najskuplje u Beogradu", rekao je Filipović.
Govoreći o maržama, on je rekao da su one smanjene, navodeći da je marža na ulje 2006. godine bila 12 odsto, a sad osam odsto, a na svinjsko meso sa prosječne marže od 15 odsto u zadnje četiri godine je sada osam odsto.
(Beta/MONDO)
