Stepen ozbiljnosti nesreće sada je na petom podioku i time je izjednačen sa nesrećom u elektrani "Ostrvo tri milje" u 1979. godine.
Japan je danas podigao stepen opasnosti u oštećenoj nuklearnoj elektrani Fukušima, saopšteno je na internet stranici Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Stepen ozbiljnosti nesreće u elektrani, koji je bio na četvrtom stepenu, sada je na petom podioku sedmostepene skale i time je izjednačen sa nesrećom u elektrani "Ostrvo tri milje" u Pensilvaniji 1979. godine.
Predsjednik francuske Administracije za nuklearnu bezbjednost (ASN) Anre-Klod Lakost još je na konferenciji za novinare održanoj 15. marta rekao da je nesreća u Fukušimi na međunarodnoj sedmostepenoj skali po ozbiljnosti situacije na šestom podeoku, odmah iza najveće nuklearne katastrofe u Černobilu 1986. godine, koja je imala najveći stepen.
Japanska agencija za nuklearnu bezbjednost tada je saopštila da je zadržala procjenu nesreće u elektrani Fukušima na četvrtom podioku.
Japanski inženjeri su danas priznali da zakopavanje oštećenog nuklearnog kompleksa Fukušima u pijesak i beton možda predstavlja jedini način da se spriječi katastrofalno širenje radijacije, što je metod koji je korišćen prilikom černobilske nuklearne katastrofe 1986. godine.
Ovo je prvi put da predstavnici korporacije "Tokio elektrik pauer", koja rukovodi oštećenim nuklearnim kompleksom, pominje opciju zakopavanja Fukušime, što je, vjerovatno, znak da dosadašnji pokušaji hlađenja reaktora vodom iz helikoptera ne daju očekivane rezultate.
"Nije nemoguće da odlučimo da zabetoniramo reaktore. Ali sada prvo želimo da pokušamo da ih ohladimo", izjavio je jedan predstavnik kompanije "Tokio elektrik pauer", prenio je Rojters.
Vojni helikopteri juče su ispustili su oko 30 tona vode na reaktor 3, a upotrebljeni su i vodeni topovi zbog povišene radijacije, javili su japanski mediji. Najveća briga ostaje spoljašnje hlađenje reaktora broj 3 i na njemu se nastavlja prskanje vodom.
Japanski inženjeri očajnički pokušavaju da tokom dana uspostave napajanje električnom energijom oštećenog nuklearnog reaktora u elektrani "Fukušima - Daići (1)", kako bi izbjegli katastrofu većih razmjera.
Zvaničnici se nadaju da će uspjeti da poprave napajanje strujom bar za dva od šest reaktora u Fukušimi 1. Struju bi trebalo da dobije prvo reaktor 2 danas a potom i reaktori 3 i 4 u nedjelju, javljaju japanske agencije.
Ali samo napajanje nije gotovo rješenje jer stručnjaci nisu sigurni da će pumpe za hlađenje uopšte proraditi ili su nepopravljivo oštećene u zemljotresu i naknadnim eksplozijama u elektrani. Stručnjaci iz svijeta nisu pretjerani optimisti.
Problemi u nuklearnom komplesku nastali su kada su poslije zemljotresa jačine oko 9 stepeni Rihterove skale, koji je 11. marta pogodio sjeveroistok i istok Japana, uslijed nestanka struje prestali sa radom sistemi za hlađenje reaktora koji su zbog toga počeli da se tope.
Četiri od ukupno šest reaktora u Fukušimi pretrpjeli su požare, eksplozije, oštećenja struktura u kojima su smještena jezgra reaktora, kao i djelimično topljenje ili porast temperature u bazenima u kojima je skladišteno potrošeno nuklearno gorivo.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), sa sjedištem u Beču, saopštila je danas da je temperatura u bazenima za skladištenje nuklearnog materijala u nuklearnom postrojenju "Fukušima Daići" u Japanu previsoka.
Prema ekspertima IAEA uobičajena temperatura u bazenima za skladištenje treba da bude manja ispod 25 stepeni Celzijusovih, ali ona od 14. marta raste, uprkos nastojanjima, da u nedostatku struje neophodne za hlađenje, vodom iz helikoptera i kamiona temperatura bude smanjena.
Prema IAEA temperatura u bazenu jedinice 5, prema poslednjem mjerenju, je iznosila 65,5 stepeni, a 62 stepena u jedinici 6.
"Istrošeno gorivo iz nuklearnog reaktora je visoko radioaktivno i stvara veliku toplotu. Operateri nuklearnih elektrana obično taj materijal skladište u bazenu sa vodom, kako bi se hladilo istrošeno gorivo i stvorio štit za radioaktivnost. Voda u bazenu za istrošeno gorivo se neprestao hladi kako bi se smanjila toplota od nuklearnog materijala", objašnjeno je u saopštenju IAEA.
Temperatura bazena sa istrošenim gorivom se održava stalnim hlađenjem, što iziskuje neprestani izvor struje, koje u nuklearki Fukušima, oštećenoj u razornom zemljotresu i cunamiju koji je Japan zadesio 11. marta, još nema.
S obzirom na intenzivnu toplotu i zračenje koje ispušta istrošeno gorivo, nivo vode i temperatura u bazenima za skladištenje moraju biti nepredstano nadgledani. Ako gorivo nije pokriveno vodom, ili je temperatura dostigla tačku ključanja, ono može postati izloženo i stvoriti rizik od ispuštanja radioaktivnosti, podsjeća IAEA.
Radnici koji su sada u nuklearki se konstantno provjeravaju na doze zračenja a ozračenost brine cijelu popuplaciju pa sekretar japanskog kabineta Jukio Edano insistira da ona nije na nivoima koji bi štetili ljudskom zdravlju, mada ima povišenih očitavanja.
Edano je dematovao da je Japan odbio ponudu za pomoć SAD, kako su objavili japanski mediji, tvrdeći da se koristi specifična pomoć kad god i od koga god je neophodno.
Predsjednik američke Nuklearne regulatorne komicije Gregori Jacko smatra da će Japancima trebati dani a moguće i nedjelje da Fukušima kompleks stave pod kontrolu, prenosi Bi-bi-si.
Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju Jukija Amano danas je sa timom međunarodnih stručnjaka u Japanu, kako bi se upoznao sa situacijom na licu mjesta.
Nacionalna policijska agencija potvrdila je da se 5.692 ljudi poginulo, a da se 9.522 njih vodi kao nestalo u zemljotresu i njime izazvanom cunamiju. Očekuje se da će ta brojka rasti, navela je britanska agencija.
(agencije/MONDO)
