U sprječavanju sloma globalne ekonomije, prije tri godine se "vatrom gasila vatra", a sada se postavlja pitanje "ko će da spasi spasioce", piše Špigl.
Njemački nedjeljnik je ocijenio da svijetu nedostaje političko vođstvo neophodno za zaustavljanje ekonomskog haosa.
Globalna ekonomija je prije skoro tri godine bila na ivici ambisa kada je "pukao balon" na američkom tržištu nekretnina i, da bi spasile prezadužene banke i osiguravajuće kompanije, zapadne vlade su pozajmile same sebi ogromne količine novca.
Primjenjen je opsežan stimulativan program, dok su centralne banke preplavile ekonomiju sa jeftinim novcem. Kako je istakao bivši njemački ministar finansija Per Štajnbrik, "protiv vatre se borilo vatrom”.
Te mjere su pomogle da se spriječi ekonomska kriza nalik na Veliku depresiju 1930-ih, ali su time “zapaljeni” štabovi svjetskih ekonomskih “vatrogasaca”. Sada se postavlja pitanje - ko će spasiti spasioce?
Zapad nije bio nikada slabiji od Drugog svjetskog rata i nikada kriza nije istovremeno paralizovala Evropu, Ameriku i Japan. Problem je što vodeće industrijske zemlje ne sputavaju samo uticaj takozvanog “slobodnog svijeta”, već prijete i globalnoj ekonomiji.
Život postaje sve skuplji u Kini koja se smatra “svjetskom fabrikom”. Cijene životnih namirnica su porasle u junu za 6.4 procenta, što je najveća stopa u poslednje tri godine. Svinjetina je poskupila za više od 50 odsto od juna prošle godine. Sve je veće nezadovoljstvo stanovništva zbog rasta cijena.
Nelagodnost raste i zbog pogoršanja ekonomske situacije u Evropi i SAD, koji su najvažnija tržišta za kinesku izrazito izvozno orijentisanu privredu.
Kineska ekonomija, druga po snazi u svijetu, već se suočava sa rizikom “pregrijavanja”, jer već godinama raste po stopi većoj od 10 odsto. Kineske vlasti nastoje da osiguraju “meko spuštanje” svoje ekonomije.
Centralna banka je pet puta povećala kamatne stope od oktobra prošle godine. Međutim, slabljenje građevinskog sektora, ključne industrijske grane u Kini, vjerovatno će povući sa sobom i druge.
Svijet je bliži ekonomskom slomu nego ikada od izbijanja globalne finansijske krize, mada su vlade u mnogo čemu u boljoj poziciji nego 2008.
Tačno je da su mnoge zapadne države akumulirale ogromne dugove. No, za razliku od prije tri godine, sada nema haotične nesolventnosti koja prijeti da gurne banke u ambis. Zapadne vlade raspolažu mehanizmima za suočavanje sa dužničkom krizom.
Međutim, uobičajena “krizna” diplomatija sa telefonskim konferencijama i obećanjima o “odlučnoj akciji”, nisu dovoljni da umire tržišta. Sada su potrebne efikasne odluke, na obe strane Atlantika, zaključio je "Špigl", a prenio Radio Slobodna Evropa.
(Tanjug)
