Ujedinjene nacije pretpostavljaju da će 31. oktobra ove godine naša planeta Zemlja brojati tačno sedam milijardi ljudi.
U očekivanju da 31. oktobra na svijet dođe sedmomilijarditi Zemljanin, UN su sredinom mjeseca pokrenule kampanju pod nazivom "Sedam milijardi aktivnosti" kojom nastoje da okupe političare, svjetsku javnost, predstavnike velikog biznisa i naučnike u borbi za očuvanje planete i poboljšanje životnih uslova budućih naraštaja.
"Sedmomilijarditi građanin će se roditi u svijetu kontradiktornosti. Imamo mnogo hrane, a ipak milioni gladuju. Svjedoci smo luksuznog načina života, a milioni su ipak siromašni. Pružaju nam se velike mogućnosti za napredak, ali smo suočeni s velikim preprekama", rekao je Ban Ki Mun, generalni sekretar UN na svečanosti povodom pokretanja ove inicijative u sjedištu UN u Njujorku, prenosi "Blic".
Broj žitelja planete udvostručio se u drugoj polovini 20. vijeka premašivši šest milijardi 1999; trebalo je da protekne svega 12 godina da dodamo još jednu milijardu; do 2023. na Zemlji će živjeti osam milijardi ljudi, a do kraja vijeka više od 10 milijardi, ističe se izvještaj Fonda UN za stanovništvo (UNFPA).
"Niža stopa smrtnosti, duži životni vijek i brojno mlado stanovništvo u zemljama s visokim natalitetom doprinijeli su brzom rastu broja žitelja planete proteklih nekoliko decenija. Zemlje gdje vlada siromaštvo po pravilu imaju najbrži rast stanovništva i najveći natalitet. Krajnja bijeda, neredovno snabdijevanje hranom, nejednakost i visoka stopa nataliteta i smrtnosti pothranjuju ovaj začarani krug", smatraju autori izvještaja.
Za demograski rast "najzaslužnija" je podsaharska Afrika, gdje se broj stanovnika povećava brže nego što je iko očekivao, zatim pojedini dijelovi Arabijskog poluostrva i oblasti između Avganistana i sjevera Indije.
Prognoze UN potvrđuje i francuski Nacionalni institut za demografske studije (INED), ističući da bi afričko stanovništvo moglo za samo jedan vijek da se više nego učetvorostruči i da se sa 800 miliona u 2000. poveća na 3,6 milijardi u 2100. uprkos visokoj smrtnosti zbog side.
"Za manje od jednog vijeka, svaki treći stanovnik Zemlje živjeće u Africi, dok danas na Crnom kontinentu živi tek svaki sedmi žitelj Zemlje", izjavio je za AFP autor studije Žil Pizon.
Šta to znači za opstanak naše planete? Da li Zemlja može da "izdrži" toliko ljudi?
Zemlja ne raspolaže sa dovoljno resursa za tako brz porast stanovništva.
Iako će proizvodnja hrane zadovoljiti potražnju u naredne dvije decenije, dugoročne prognoze govore o sve većoj nestašici u mnogim zemljama, posebno u podsaharskoj Africi.
Obradive površine, voda i drugi prirodni resursi biće još više ispošćeni i istrošeni, a proizvodnja otpada će povećati negativno djelovanje čovjeka na životnu sredinu.
U studiji koju su uradili istraživači Instituta za stanovništvo i razvoj u Berlinu, u saradnji sa UNFPA, posebna pažnja posvećena je visokoj stopi rađanja u Africi i perspekrivama razvoja kontinenta. Studija nedvosmisleno pokazuje da bez boljeg obrazovanja i ravnopravnosti polova zemlje ne mogu da kontrolišu natalitet i kao primjer navode Niger.
Ipak, berlinski istraživači ističu da čak i naizgled "beznadežni slučajevi" mogu da ostvare napredak. Kao primjer navode Južnu Koreju.
"Mnogi su zaboravili da je na kraju Korejskog rata krajem 50-ih godina zemlja bila veoma siromašna i stručnjaci su smatrali da je napredak nemoguć. Međutim, vlada je investirala u obrazovanje, planiranje porodice i tržište, što je omogućilo velikom broju mladih da se školuje i zaposli. A jedna od posljedica bio je i smanjen natalitet. Zahvaljujući novoj politici i usporenom rastu stanovništva, ljudima je ostajalo više novca za školovanje i natalitet je nastavio da pada", ističe se u njemačkoj studiji.
Slična strategija mogla bi da se primjeni i u Africi i drugim dijelovima svijeta s visokom stopom nataliteta.
Iako su veze između broja stanovnika, obrazovanja i životne sredine vrlo kompleksni, jedno je jasno: ukoliko se nešto ne preduzme da bi se usporila demografska eksplozija, i Zemlja i njeni žitelji će neminovno trpiti posljedice. Jer, planeta ne može sve da nas izdrži.
Gdje nas najviše ima:
1. Kina (1,33 milijardi)
2. Indija (1,17 milijardi)
3. SAD (306,8 miliona)
4. Indonezija (243,3 miliona)
5. Brazil (191,5 miliona)
6. Pakistan (180,8 miliona)
7. Nigerija (162,3 miliona)
8. Bangladeš (142,3 miliona)
9. Rusija (141,9 miliona)
10. Japan (127,3 miliona).
Sa ukupno 3,59 milijardi stanovnika, prvih sedam zemalja čine više od polovine svjetske populacije.
(MONDO)
