Robot NASA-e Kjuriositi (Curiosity, od radoznalost) spustio se danas na Mars, gdje će početi dvogodišnju misiju pronalaženja dokaza života.
Na zemlju su već stigle prve slike koje je rover snimio.
"Ne mogu da vjerujem. Ovo je nevjerovatno", izjavio je Alen Čen, vođe tima za spuštanje Kjuriositija, kada su na Zemlju stigle prve slike stjenovitog terena, a na jednoj od njih se vidi točak letjelice, prenosi Rojters.
Ta letjelica je najambicioznija i najveća mašina koja je ikada poslata u kosmos, poletjela je sa Zemlje u novembru prošle godine i prešla je put dug 560 miliona kilometara.
Rover, koji je poznat i pod nazivom Marsova naučna laboratorija, opremljena je instrumentima za ispitivanje stijene u krateru Gejl, jednom od najvećih udubljenja na Marsu, u potrazi za mogućim pokazateljima da su na toj planeti nekada živjeli mikroorganizmi.
Nakon devet mjeseci putovanja, letjelica iz programa vrijednog 2,5 milijardi dolara, od danas "rovari" Marsom ali ne da bi utvrdila da li sada tamo ima života.
"Ne tražimo život na Marsu jer instrumeni kojima raspolažemo zapravo ne mogu otkriti život čak i ga ima ondje", izjavio je Džon Grocinger, jedan od naučnika, koji objašnjava da bi robot većinu vremena trebalo da provede ispitujući i analizirajući sastav stijena, tražeći "sastojke života".
Posljednja NASA misija sa zadatkom da istraži ima li života na Marsu bila je sedamdesetih godina prošlog vijeka, kad je poslana sonda Viking.
Svjetsko zanimanje za "Marsovce" krenulo je ozbiljnije krajem 19. vijeka, kada je italijanski astronom Đovani Sćipareli 1893. objavio knjigu "Život na Marsu".
Posmatrajući planete uočio je brazde i zaključio da su ispunjene vodom te da su djelo nepoznate civilizacije. Radilo se o optičkoj iluziji tada mnogo manje azvijenih teleskopa.
Otada i datira opsesivna potraga za vodom na Marsu, kao preduslvom života. Kada su očitavanja spektrometra pokazala da oko Marsa nema vodene pare, koje bi sigurno bilo da ima vode na površini, potraga se preselila pod zemlju.
Vjerovanje da ispod površine postoje veliki rezervoari vode nije se obistinilo. Misije "Mars Ekspres" Evropske svemirske agencije (ESA) i NASA-in "Mars rekonaisans orbiter" radarima su zavirili ispod površine.
Ni američki radar "šarad", koj je pretraživao gornje slojeve kore, a ni evropski "marsis", koji je stigao do dubine od pet kilometara, nisu naštli ni tragove vode.
Zbog toga se sada fokus istraživanja premjestio na istragu da li ikada bilo uslova za život. Službeno, cilj Kjuriositija je istraživanje klimatske istorije planete.
Ako je Mars u prošlosti bio prekriven vodom i okružen atmosferom i ako se na njemu razvio bilo kakav oblik života, tragovi organskih molekula još bi morali biti u njegovim stijenama.
(MONDO, foto AP)
