Šefovi razvijenih i vodećih država u razvoju okupili su se na kriznom samitu u Londonu u pokušaju da pokrenu posrnulu svjetsku privredu.
Oni bi trebalo da rasčiste i međusobne razlike oko pravila finansijskog poslovanja.
Američki predsjednik Barak Obama ušao je u kongresni centar londonskog Doklenda tapšući po ramenu domaćina, britanskog premijera Gordona Brauna, pošto su dvojica saveznika izrazili uvjerenje da će se svjetski vođi složiti u pitanjima finansijske regulative, ekonomskog rasta i poljuljanih banaka.
Ali, francuski predsjednik Nikola Sarkozi i nemačka kancelarka Angela Merkel su odbili da slijede poziv Vašingona o većim državnim troškovima za stimulaciju privrede, i kažu da samit grupe 20 država (G20) mora pre svega da radi na donošenju strožih finansijskih zakona.
Sarkozi je ublažio svoju raniju pretnju da će napustiti samit, a Obama je viđen kako ćaska sa Merkelovom. Obama je priznao da su greške američke regulative finansijskog sistema doprinele krizi, ali insistira da samit mora da se usredi na rješenje. "Sa ovim izazovom se možemo suočiti samo zajedno", rekao je on, dodajući da su razlike u pogledima "veoma preuveličane".
U nacrtu rezolucije samita, do koga je došao Rojters, kaže se da će svjetski vođi staviti pod nadzor velike ulagačke hedz fondove, po prvi put, da će učvrstiti svjetsku finansijsku regulativu stvranjem nove agencije i da će novčano ojačati Međunarodni monetarni fond.
Debata će se po svoj prilici voditi oko finansiranja MMF-a u cilju pomoći ekonomijama u razvoju, zatim o tome kako kontrolisati poreska utočišta po svetu i koliko novaca uliti da bi se podstakla trgovina.
Vođe G20 se nadaju, kako je rekao domaćin Gordon Braun, da će oko 2.000 milijardi dolara koje vlade ubacuju u ekonomiju u vidu poreskih olakšica, građevinskih poduhvata i razvojnih ulaganja, ograničiti dubinu i trajanje recesije i da će možda stvoriti 20 miliona novih radnih mjesta.
Pred početak samita u Londonu su počele da se održavaju svakodnevne demonstracije antiglobalista, boraca za zaštitu životne sredine, sindikata... Britanska policija je saopštila da je pala i prva žrtva protesta, kao i da je uhapšeno 86 demonstranata.
G20 se prvi put sastala u Berlinu decembra 1999. Stvorena je kao odgovor na azijsku finansijsku krizu 1997-98, koja je ukazala na potrebu da se zemlje u ubrzanom razvoju uključe u svetsku ekonomsku raspravu i regulativu.
Devetnast članica grupe su: Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Kina, Francuska, Nemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Južna Koreja, Turska, Velika Britanija i SAD.
Evropska unija je takođe članica, koju predstavljaju rotirajuće predsedništvo i Evropska centralna banka. Ministri finansija i guverneri centralnih banaka G20 sastaju se svake godine.
U G20 se stvara oko 90 odsto svjetskog bruto domaćeg proizvoda, obavlja se 80 procenata svetske trgovine (uključujući razmenu unutar EU) i u njenom okviru živi dve trećine svjetskog stanovništva.
(Beta)
