Četvorici oficira koji su 1944. izveli neuspješan atentat na Adolfa Hitlera, posthumno je u ponedjeljak odata počast, 65 godina pošto su pogubljeni.
"Zavjerenici 20. jula", koji su ime dobili po datumu kada su 1944. pokušali atentat na Hitlera, neposredno poslije Drugog svjetskog rata smatrani su izdajnicima, ali nakon toga su svake godine slavljeni zbog pokušaja da ubiju vođu Trećeg rajha uz pomoć bombe u torbi podmetnutoj pod Hitlerov sto za sjednice.
Pukovnik grof Klaus Šenk fon Štaufenberg postavio je bombu u konferencijsku sobu, u kojoj se Hitler sastao sa svojim saradnicima i vojnim savjetnicima.
Firer je, međutim, izbjegao eksploziju, jer je neko pomjerio kofer uz nogu stola, čime je umanjena snaga bombe.
Njemački lideri su u ponedjeljak u Berlinu odali počast četvorici atentatora na Hitlera u Memorijalnom centru za žrtve nacizma u Plecenzeu i na godišnjoj ceremoniji zakletve 400 vojnih regruta ispred zgrade Rajhstaga, kojoj je prisustvovala i kancelarka Angela Merkel.
Njemačka svake godine organizuje ceremonije zakletvi kako bi obilježila otpor Hitleru unutar vojske i kao inspiraciju za poslijeratnu armiju, čiju misiju određuje parlament, a ne šef države.
Godinama su zakletve održavane u zgradi Bendlerblok u kojoj se danas nalazi Ministarstvo odbrane, a u kojoj su svojevremeno zavjerenici pogubljeni.
Međutim, od prošle godine zakletva se odvija ispred zgrade Rajhstaga, njemačkog parlamenta.
Istoričari se, pak, i danas spore oko značaja četvorice atentora, odnosno njihovih motiva i posvećenosti demokratiji, a kao razloge navode njihove konzervativne stavove i prethodnu podršku Hitleru.
(Beta, foto EPA)
