Skoro pola miliona građana BiH nema zdravstveno osiguranje, pokazuju podaci entitetskih Fondova zdravstvene zaštite. Najveći broj neosiguranih lica čine poljoprivrednici, te nezaposleni.
Iako u BiH postoje zakoni koji regulišu ovu oblast, iz civilnog sektora ističu da je neophodna njihova reforma, jer ovaj broj ljudi bez zdravstvene zaštite pokazuje da sistem ne funkcioniše, piše Radio Slobodna Evropa.
Milkica Blagojević i njen suprug poljoprivrednici su iz mjesta Čardačani u okolini Banjaluke. Oni nemaju zdravstveno osiguranje, jer kao poljoprivrednici ne mogu biti na birou za zapošljavanje, već se moraju registrovati kao komercijalno ili nekomercijalno gazdinstvo, kako bi ostvarili pravo na podsticaj, te bili zdravstveno osigurani. Međutim, to još nisu učinili jer, kako kaže Milkica, nema dovoljno sredstava kako bi se uplaćivali svi doprinosi.
„Tako radimo, moramo to jednostavno riješiti, nikad se ne zna. Do sad smo bili zdravi, nije nam ni trebalo nešto posebno“, kaže Milkica.
A biroi za zapošljavanje uglavnom su adrese na kojima nezaposleni u BiH ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje. To je učinio i Miloš Matavulj iz Banjaluke, student šeste godine stomatologije.
Međutim, zbog kašnjenja od nekoliko dana na rok za ponovnu prijavu, skinut je sa spiska biroa za zapošljavanje, pa narednih šest mjeseci neće imati zdravstveno osiguranje.
„Nakon što sam napunio 26 godina¸ izgubio sam pravo na zdravstveno osiguranje preko roditelja. S obzirom da sam student, prijavio sam se na biro i ostvario ponovo pravo na zdravstveno osiguranje. Nakon šest mjeseci trebao sam se prijaviti, međutim, nisam stigao. Zbog toga su me skinuli s liste, tako da sad trenutno nemam zdravstveno osiguranje“, kaže Matavulj.
U Federaciji BiH, u 2013. godini bilo je 316.000 neosiguranih lica. Iako nema podataka za ovu godinu, uporedni podaci pokazuju porast ovog broja iz godine u godinu. U dopisu koji su dostavili stoji da ne raspolažu podacima koje kategorije stanovništva nisu obuhvaćene zdravstvenom zaštitom, ali imaju svoje pretpostavke.
„Možemo pretpostaviti da najveći broj neosiguranih lica čine osobe koje se bave poljoprivredom ili nekom drugom samostalnom djelatnošću, ali nisu prijavljene niti uplaćuju doprinos za zdravstveno osiguranje. Potom, lica koja su ostala bez posla, a nisu blagovremeno prijavljena na biro za zapošljavanje, te lica iz kategorije socijalno ugroženih, koji nisu primaoci naknada po nekom osnovu iz oblasti socijalne zaštite“, stoji u dopisu.
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS kažu da se broj osiguranika bazira na broju registrovanih stanovnika u timove porodične medicine, čiju je registraciju potvrdio Fond, pa tako podaci koje su nam dostavili pokazuju da skoro 130.000 građana ovog entiteta nema zdravstveno osiguranje.
„U ovoj godini u timove porodične medicine registrovano je 1,193.228 stanovnika, a od tog broja je 1,065.431 prijavljeno na zdravstveno osiguranje, odnosno oko 90 odsto stanovnika“, kaže portparolka Fonda, Darija Filipović.
Prema podacima poreskih uprava u BiH, dugovanja za poreze i doprinose iznose blizu tri milijarde konvertibilnih maraka, od čega čak 80 odsto otpada na doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje, a blizu 10 odsto na zdravstveno.
„Za devet mjeseci ove godine oko 57.000 stanovnika nije moglo da ovjeri zdravstvenu knjižicu zbog neredovne uplate doprinosa, odnosno šest odsto od ukupno prijavljenih na zdravstveno osiguranje. Više od polovine od ovog broja čine radnici, oko 34.000 radnika, zbog neredovne uplate doprinosa u ovom periodu nije bilo u mogućnosti da ovjeri zdravstvenu knjižicu“.
Ipak, najveći broj onih koji nemaju zdravstveno čine poljoprivrednici. Iako je u Republici Srpskoj u toku projekat registracije poljoprivrednih gazdinstava na komercijalna i nekomercijalna, gdje se očekivalo da se registruje oko 30.000 poljoprivrednika, kako bi ušli u sistem uplate doprinosa i na taj način ostvarili subvencije, to je učinilo tek nešto više od 7.000.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da kod poljoprivrednika postoji određeni skepticizam.
„Kod nas je inače tipično da vlada skepticizam. Kada su te novine u pitanju, s obzirom da administracija prvo traži da joj se da, a tek onda će ona dati seljaku - a seljak već izvaran na milion načina, pa onda iz svakog projekta prvo vidi nekakvu opasnost, pa tek onda pravu stvar“, kaže Marinković.
Drago Knežević, predsjednik Unije poljoprivrednika BiH, kaže da skoro 80 odsto poljoprivrednika u BiH ne uplaćuje zdravstveno osiguranje, jer nemaju redovna primanja, a to potvrđuje i primjerom Zeničko-dobojskog kantona.
„Mi u ZDK imamo 5.170 registrovanih gazdinstava, a od tog samo 170 koji su socijalno osigurani“, kaže Knežević.
Iz Centara civilnih inicijativa ističu da je način ostvarivanja zdravstvenog osiguranja u BiH jedinstven u svijetu, jer se zdravstveno osiguranje veže za status zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti, pa tako i biroi za zapošljavanje postaju servisi zdravstvenog osiguranja. CCI je pokrenuo inicijativu za izmjenu zakona u entitetima i Distriktu Brčko, kako bi administriranje zdravstvenog osiguranja nezaposlenih bilo prebačeno na fondove zdravstvenog osiguranja.
Milkica Blagojević i njen suprug poljoprivrednici su iz mjesta Čardačani u okolini Banjaluke. Oni nemaju zdravstveno osiguranje, jer kao poljoprivrednici ne mogu biti na birou za zapošljavanje, već se moraju registrovati kao komercijalno ili nekomercijalno gazdinstvo, kako bi ostvarili pravo na podsticaj, te bili zdravstveno osigurani. Međutim, to još nisu učinili jer, kako kaže Milkica, nema dovoljno sredstava kako bi se uplaćivali svi doprinosi.
„Tako radimo, moramo to jednostavno riješiti, nikad se ne zna. Do sad smo bili zdravi, nije nam ni trebalo nešto posebno“, kaže Milkica.
A biroi za zapošljavanje uglavnom su adrese na kojima nezaposleni u BiH ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje. To je učinio i Miloš Matavulj iz Banjaluke, student šeste godine stomatologije.
Međutim, zbog kašnjenja od nekoliko dana na rok za ponovnu prijavu, skinut je sa spiska biroa za zapošljavanje, pa narednih šest mjeseci neće imati zdravstveno osiguranje.
„Nakon što sam napunio 26 godina¸ izgubio sam pravo na zdravstveno osiguranje preko roditelja. S obzirom da sam student, prijavio sam se na biro i ostvario ponovo pravo na zdravstveno osiguranje. Nakon šest mjeseci trebao sam se prijaviti, međutim, nisam stigao. Zbog toga su me skinuli s liste, tako da sad trenutno nemam zdravstveno osiguranje“, kaže Matavulj.
U Federaciji BiH, u 2013. godini bilo je 316.000 neosiguranih lica. Iako nema podataka za ovu godinu, uporedni podaci pokazuju porast ovog broja iz godine u godinu. U dopisu koji su dostavili stoji da ne raspolažu podacima koje kategorije stanovništva nisu obuhvaćene zdravstvenom zaštitom, ali imaju svoje pretpostavke.
„Možemo pretpostaviti da najveći broj neosiguranih lica čine osobe koje se bave poljoprivredom ili nekom drugom samostalnom djelatnošću, ali nisu prijavljene niti uplaćuju doprinos za zdravstveno osiguranje. Potom, lica koja su ostala bez posla, a nisu blagovremeno prijavljena na biro za zapošljavanje, te lica iz kategorije socijalno ugroženih, koji nisu primaoci naknada po nekom osnovu iz oblasti socijalne zaštite“, stoji u dopisu.
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS kažu da se broj osiguranika bazira na broju registrovanih stanovnika u timove porodične medicine, čiju je registraciju potvrdio Fond, pa tako podaci koje su nam dostavili pokazuju da skoro 130.000 građana ovog entiteta nema zdravstveno osiguranje.
„U ovoj godini u timove porodične medicine registrovano je 1,193.228 stanovnika, a od tog broja je 1,065.431 prijavljeno na zdravstveno osiguranje, odnosno oko 90 odsto stanovnika“, kaže portparolka Fonda, Darija Filipović.
Prema podacima poreskih uprava u BiH, dugovanja za poreze i doprinose iznose blizu tri milijarde konvertibilnih maraka, od čega čak 80 odsto otpada na doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje, a blizu 10 odsto na zdravstveno.
„Za devet mjeseci ove godine oko 57.000 stanovnika nije moglo da ovjeri zdravstvenu knjižicu zbog neredovne uplate doprinosa, odnosno šest odsto od ukupno prijavljenih na zdravstveno osiguranje. Više od polovine od ovog broja čine radnici, oko 34.000 radnika, zbog neredovne uplate doprinosa u ovom periodu nije bilo u mogućnosti da ovjeri zdravstvenu knjižicu“.
Ipak, najveći broj onih koji nemaju zdravstveno čine poljoprivrednici. Iako je u Republici Srpskoj u toku projekat registracije poljoprivrednih gazdinstava na komercijalna i nekomercijalna, gdje se očekivalo da se registruje oko 30.000 poljoprivrednika, kako bi ušli u sistem uplate doprinosa i na taj način ostvarili subvencije, to je učinilo tek nešto više od 7.000.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da kod poljoprivrednika postoji određeni skepticizam.
„Kod nas je inače tipično da vlada skepticizam. Kada su te novine u pitanju, s obzirom da administracija prvo traži da joj se da, a tek onda će ona dati seljaku - a seljak već izvaran na milion načina, pa onda iz svakog projekta prvo vidi nekakvu opasnost, pa tek onda pravu stvar“, kaže Marinković.
Drago Knežević, predsjednik Unije poljoprivrednika BiH, kaže da skoro 80 odsto poljoprivrednika u BiH ne uplaćuje zdravstveno osiguranje, jer nemaju redovna primanja, a to potvrđuje i primjerom Zeničko-dobojskog kantona.
„Mi u ZDK imamo 5.170 registrovanih gazdinstava, a od tog samo 170 koji su socijalno osigurani“, kaže Knežević.
Iz Centara civilnih inicijativa ističu da je način ostvarivanja zdravstvenog osiguranja u BiH jedinstven u svijetu, jer se zdravstveno osiguranje veže za status zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti, pa tako i biroi za zapošljavanje postaju servisi zdravstvenog osiguranja. CCI je pokrenuo inicijativu za izmjenu zakona u entitetima i Distriktu Brčko, kako bi administriranje zdravstvenog osiguranja nezaposlenih bilo prebačeno na fondove zdravstvenog osiguranja.
