''Pazi - mine!'' - dvije decenije poslije rata

Iako su ratni sukobi u BiH završeni prije dvadeset i kusur godina, ova balkanska zemlja i dalje je najzagađenija minama u Evropi. Veličina trenutne sumnjive opasne površine u BiH iznosi 1.031,62 km² ili 2,2 % ukupne površine.

0
A- A A+
Ilustracija Foto: MONDO arhiva Ilustracija

I dok mine i druga neeksplodirana ubojna sredstva i dalje pune stupce crne hronike nadležni i upućeni u ovu problematiku ne znaju kada će BiH u potpunosti biti očišćenja od metalnih ubica, kojih po procjeni Centra za uklanjanje mina BiH (BHMAC) još ima između 75 i 80 hiljada - na 8.343 sumnjive mikrolokacije!

U 2017. godini u BiH su registrovane četiri minske nesreće, jedna nesreća izvan sumnjive opasne površine i dva minska incidenta. U minskim nesrećama je stradalo sedam osoba, od čega tri osobe smrtno. Od toga, u Republici Srpskoj su u 2017. godini registrovane dvije minske nesreće, pri čemu su stradale dvije osobe, od čega jedna osoba smrtno.

Posljednji slučaj stradanja od mine dogodio se krajem prošle godine u mjestu Koprivna kod Oštre Luke kada je lovac nagazio na skrivenu minu zaostalu iz rata i aktivirao je.

Prema podacima Republičke uprave civilne zaštite, minama u BiH neposredno je ugroženo 517.238 stanovnika ili 14% od ukupnog broja stanovnika. Od toga, u Republici Srpskoj je neposredno ugrožen 129.221 stanovnik ili 10% od ukupnog broja stanovnika.

Hrabri Hercegovac uništio preko 500 mina

Veličina trenutne sumnjive opasne površine od mina u Republici Srpskoj iznosi 236,37 km² ili 1% od njene površine. Među najugroženijim zajednicama nalaze se Lopare, Zvornik, Čajniče, Bratunac, Teslić, Doboj, Srbac...

Iz BHMAC-a za Mondo su potvrdili da trenutna veličina sumnjive opasne površine na kasetnu municiju u BiH iznosi 6,47 km², od čega je 4,47 km² kombinovana sumnjiva opasna površina na mine i kasetnu municiju.

"Trenutna veličina sumnjive opasne površine na kasetnu municiju u BiH iznosi 6,47 , od čega je 4,47 km² kombinovana sumnjiva opasna površina na mine i kasetnu municiju. Kroz operacije generalnog izviđanja definisano je 160 sumnjivih mikrolokacija na kasetnu municiju na kojima je, procjenjuje se, zaostalo oko 1.000-1.500 komada kasetne podmunicije/ESZR", pojasnili su u BHMAC-u.

Trojica dječaka spašena iz minskog polja

Da li će i kada će BiH biti deminirana, ne zna se. Prema ranijim najavama to se trebalo desiti do kraja 2019. godine, ali zbog oskudnih finansijskih sredstava informacije govore da će BiH će biti kompletno razminirana do 2025. godine.

Vršilac dužnosti direktora Centra za uklanjanje mina u BiH Saša Obradović ranije je pojasnio da je u strategiji deminiranja planirano da se godišnje u ove svrhe izdvaja 80 miliona KM, ali da BiH iz domaćih sredstava prikupi od 20 do 25 miliona KM, a iz donatorskih sredstava oko 20 miliona KM, što je na godišnjem nivou oko 40 miliona, te da se zbog toga kasni oko četiri godine sa završetkom deminiranja.

Problem mina pogađa 68 zemalja u svijetu, među kojima jedno od vodećih mjesta zauzima Bosna i Hercegovina. Pored masovnog stradanja i ranjavanja civilnog stanovništva, problem postojanja zaostalih mina direktno utiče i na ekonomski razvoj zemlje.

Na Ozrenu eksplodirala mina, jedna osoba poginula

Od 1996. godine u BiH je od mina/ESZR stradala 1.756 osoba, od čega 613 osoba smrtno. Od toga, u Republici Srpskoj je stradalo 613 osoba, od čega 233 osobe smrtno. Od ukupnog broja stradalih u poslijeratnom periodu, 185 žrtava ili 11% su bile žene, a 250 žrtava ili 14% su bila djeca. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 127 deminera, od čega 51 deminer smrtno.

Iz civilne zaštite pozivaju građane da bilo kakve informacije o minskim poljima i stradalim mogu prijaviti na besplatan broj 121.

Ostale vijesti