Sjeme iz Srpske u "Trezoru sudnjeg dana"!

U jedinstvenom Globalnom sjemenskom trezoru u norveškom Svalbardu svoje uzorke sjemena prošlog mjeseca deponovala je i Republika Srpska, jedina sa područja bivše Jugoslavije!

U stijenama ledenog norveškog Svalbarda, na 1.300 kilometara od Sjevernog pola, nalazi se Globalni sjemenski trezor, koji je prije deset godina osnovan kao jedinstvena banka sjemena u svijetu.

Trezor je zamišljen kao riznica svjetske hrane "u slučaju apokalipse", a u njemu su pohranjene bezbjednosne kopije sjemena iz oko 1.700 banaka sjemenja širom svijeta, koje čuvaju poljoprivrednu istoriju planete Zemlje dugu 13.000 godina.

Norveški trezor sadrži milion uzoraka sjemena iz cijelog svijeta, odnosno preko pet hiljada biljnih vrsta, a osnovala ga je i sagradila Norveška. Čuvanje za države-pohranitelje potpuno je besplatno.

Krajem prošlog mjeseca ova riznica je obilježila svoju desetu godišnjicu postojanja, a od svih država sa područje bivše Jugoslavije u Svalbardu je sigurnosne kopije svog sjemena pohranila jedino - Republika Srpska!

Na skupu održanom u mjestu Longyearbyen na arhipelagu Svalbard 26. i 27. feburara ove godine okupili su se depozitori i partneri iz cijelog svijeta na proslavi deset godina postojanja Globalnog sjemenskog trezora Svalbard, a među njima i predstavnici RS - prof. dr Gordana Đurić, direktorica Instituta za genetičke resurse Univerziteta u Banjaluci i dr Marina Antić, menadžer Banke gena Republike Srpske.

Samit je svečano otvorio norveški ministar poljoprivrede i hrane Jon George Dale, koji je zatim sa generalnim sekretarom Nordijskog savjeta ministara Dagfinn Høibraten prvi dosuo u cilindar sjeme norveško/nordijskog porijekla.

Nakon njih su svi ostali prisutni predstavnici depozitora banki gena iz više od 20 zemalja svijeta pozvani da dodaju sjemena iz svojih država, a među njima i Đurićeva i Antićeva, koje su dosule u cilindar sjemena očuvana i sakupljena sa područja Republike Srpske.

"Ukupno 921 prinova, odnosno 113 biljnih vrsta Banke gena Republike Srpske je deponovano u Svalbardu. Najveći broj prinova pripada žitaricama, kukuruzu i lokalnim populacijama povrća, ali deponovane su i ljekovite i aromatične biljne vrste, te krmno bilje. Ove prinove su deponovane iz razloga što smo za njih već imali formirane sigurnosne kolekcije, odnosno imali smo dovoljan broj sjemenki za formiranje sigurnosne kolekcije. Plan je da se sve prinove Banke gene umnože do dovoljnog broja za formiranje duplikatnih i sigurnosnih kolekcija, te deponuju u Globalni trezor sjemena u Svalbardu", kažu za MONDO iz Instituta za genetičke resurse Univerziteta u Banjaluci.

Ovaj skup bio je interesantan i nekim medijima u našem regionu, pa je tako prije par dana riječki Novi list objavio tekst o samitu na Svalbardu uz opasku da "Hrvatska, nažalost, sigurnosne kopije svog sjemena u Svalbardu još nije pohranila, a to je sa područja bivše Jugoslavije jedina učinila Republika Srpska".

"Institut za genetičke resurse na očuvanju genetičkih resursa aktivno radi već više od 10 godina, a Napornim radom i zalaganjem osoblja, Banka gena je uspostavljena i u potpunosti operativna za dugoročno čuvanje biljnih vrsta koje se razmnožavaju sjemenom. Sve operativnme procedure su usklađene sa FAO standardima za banke gena. Prateći te standarde, logičan slijed stvari je bio i deponovanje sigurnosne kolekcije na Svalbard.

Banka gena Instituta za genetičke resurse jedina u regionu koja je uspjela da dostigne toliki stepen operativnosti da svoje sigurnosne kolekcije deponuje u Globalni trezor sjemena", ističu sa ponosom iz banjalučkog Instituta.

Jedinstveni trezor u stijenama i ledu

Globalni sjemenski trezor ukopan je 120 metara u stijene, 130 metara iznad mora, što bi ga trebalo čuvati i od otapanja leda odnosno podizanja nivoa mora. Sjemenje se pakira u specijalne kutije, zaštićene od vlage, kako ne bi došlo do klijanja.

Prvu kutiju sjemena u Svalbard su prije deset godina donijeli tadašnji norveški premijer Jens Stoltenberg i dobitnica Nobelove nagrade za mir dr. Vangari Maathaiom. Na ovogodišnjim predavanjima i neformalnim sastancima svjetskih genetičara na skupu povodom deset godina postojanja Globalnog trezora sjemena moglo se čuti još dosta važnih i zanimljivih stvari.

"To je bila prilika za sve učesnike koji su uključeni u različite metode očuvanja i održivog korišćenje germplazme poljoprivrednih biljaka da diskutuju o tome kako da se ojačaju veze i komplementarnost ovih strategija očuvanja - kako bi se optimizirali napori za očuvanje i istovremeno podsticalo održivo korišćenje biljnih genetičkih resursa.

Takođe, u planu je organizovanje i globalnog trezora za čuvanje biljnih vrsta koje se razmnožavaju vegetativno, a sigurnosna kolekcija ovih biljnih vrsta bi se čuvala u krio uslovima u tečnom azotu. Osim posjete Globalnom trezoru sjemena i same proslave 10. godina postojanja, na Univerzitetskom centru u Svalbardu (UNIS) organizovana su predavanja na teme klimatskih promjena, permafrosta, te proučavanja polarne svjetlosti", kažu za MONDO iz Instituta za genetičke resurse Univerziteta u Banjaluci.

Izvor: BTMG/YouTube

Pratite MONDO i na Facebooku, Twitteru ili Instagramu

Tagovi:

Ostale vijesti

Mondo izdvojeno