Slika surove realnosti zdravstva BiH stiže iz Velike Kladuše. Medicinsko osoblje jednokratna odijela ne baca u smeće, u infektivni otpad, već dezinfikuje, suši na štriku i opet oblači.
Dom zdravlja u tom gradu suočava se sa preko 500 pacijenata dnevno, koliko ih se javlja na trijažni punkt. Ali, bez obzira na potrebe, limiti testiranja su ograničeni na sedam uzoraka. Zašto, ako testova ima?
Potapanje u hlor, prskanje alkoholom, pa sušenje na štriku. Tako izgleda svakodnevni proces dezinfekcije jednokratnih odijela zaposlenih medicinara, koje u Domu zdravlja Velika Kladuša radi pomoćno osoblje. Kažu da to svi rade, ali da su oni jedini imali hrabrosti da priznaju surovu istinu, piše N1.
Bitku s KOVID-19 vode sa onim što imaju, a imaju malo i opreme i testova.
"Mi improvizujemo", poručuje Arijana Suljanović, glavna sestra u Domu zdravlja Velika Kladuša.
Improvizuju, kažu, kako bi pomogli stanovništvu, svjesni svih rizika. Pedeset odosto svih zaraženih od početka pandemije u Velikoj Kladuši, bilježi se u zadnjih mjesec dana. Oktobar je bio mjesec eksponencijalnog rasta.
Direktor DZ Senad Okanović kaže da je malo sedam uzoraka na koliko je limitirana ustanova koju vodi. Opasno je ističe i što mnogi na testiranje čekaju do sedam dana, pri čemu često razviju ozbiljnu kliničku sliku.
Predlagao je masovno dvodnevno testiranje građana USK , što bi ističe, u preventivnom smislu, mnogo značilo.
Za sistem dezinfekcije jednokratnih odijela, iskreno kaže da su primorani jer novca za te namjene nema dovoljno.
"Jedno zaštitno jednokratno odjelo košta 35 maraka. To je odjelo koje bi se trebalo upotrijebiti i baciti. Mi dnevno takvih u prosjeku koristimo između 50 i 60. Znači, za mjesec dana samo nam za zaštitna odijela treba 50 hiljada maraka", pojašnjava Okanović.
Iz Kladuše pozivaju nadležne nivoe u Sarajevu da promijene “kvotu” za testiranje. Dobrodošla je i bilo kakva pomoć, od države, ili pak donatora.
