Zdravstveni radnici, vozači saniteta, spremačice, laboranti i drugo osoblje u zdravstvenim ustanovama su heroji koji rizikuju svoj život da bi pomogli pacijentima koji su zaraženi virusom korona, istakao je ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić.
"Tu se vidi u kakav rizik oni ulažu da pomognu ljudima. Zato mi građani moramo voditi računa da ih što je manje moguće izlažemo riziku... U mnogim situacijama oni nemaju ono što većina nas ima jer moraju biti oprezni da bi se sačuvali za pacijente kojima pružaju pomoć", rekao je Šeranić.
On je naglasio da svi građani moraju da budu svjesni da je izuzetno veliki pritisak na zdravstveni sistem, ali i na cijeli sistem koji opslužuje zdravstvo.
"Samo kad bi ljudi znali koji je protok kiseonika, koliko se električne energije troši... Imali smo pojedine slučajeve da su iskakale trafostanice", naveo je Šeranić.
Prema njegovim riječima, podaci o broju zdravstvenih radnika koji su u stroju ili van stroja svaki dan se mijenja.
"Svakako je dobro da je minimalan broj onih koji su se zarazili unutar zdravstvene ustanove. Ali i oni su ljudi, imaju privatni život, dođu u kontakt sa zaraženim ljudima, vlastitom djecom, suprugom, majkom... i to je jedan od razloga što dio njih bude isključen iz procesa", rekao je Šeranić.
On je izrazio saučešće i žal za dvojicom stradalih kolega od kojih je jedan njegov učitelj, doktor Dragan Vojvodić i mlađi kolega doktor Marko Pekija.
"Oni su, radeći s pacijentima, nažalost, izgubili život. Tu se vidi u kakav rizik oni ulaze da pomognu ljudima. Zato mi građani moramo voditi računa da ih što je manje moguće izlažemo riziku", naglasio je Šeranić.
On je pojasnio da nakon smjena od 12 časova, pa ponovo nakon 24 časa, dolazi do iscrpljenosti organizma, koji je onda podložniji infekciji i neželjenom toku infekcije.
"Imate RTG tehničare koji moraju nositi odijela, olovne kecelje. Možete misliti koje napore oni prolaze da bi uslikali sva pluća koja je potrebno da uslikaju našim pacijentima. I ti ljudi su i dalje tu. I zdravstveni sistem i dalje fleksibilno premošćava probleme koji se postavljaju pred njega. Ogromnu zahvalnost dugujemo direktorima zdravstvenih ustanova zbog toga. Svi moramo da podnesemo teret", poručio je Šeranić.
Iako je zdravstveni sistem pod izuzetnim pritiskom, ministar Šeranić je za "Nezavinse novine" rekao da se trenutno nije prešla granica izdržljivosti, ali za deset dana će biti i to.
"Bićemo prisiljeni da radimo trijažu. Moraćemo da sužavamo prostor na one koji su najugroženiji, računajući da oni koji su manje ugroženi mogu da se izbore s virusom. Taj stepen trijaže i nivoa usredsređivanje na najugroženije će se početi sužavati jer više nije stvar broja kreveta ili opreme. Problem su ljudi koji će liječiti i raditi s pacijentima", ukazao je Šeranić.
Na pitanje koliko je javnost svjesna posljedica preopterećenja zdravstvenog sistema, Šeranić je rekao da je upravo to ono o čemu se govorilo na početku pandemije.
"Ako se ja zarazim pa zarazim oca ili majku, koji su stariji, onda će ljekar morati razmišljati kome da pruži pomoć. Zato svi moramo da imamo na umu kako da pomognemo da nas se što manje zarazi. Ja svojim saradnicima u Ministarstvu kažem da ne nose masku zbog Alena Šeranića, nego zbog sebe i svojih bližnjih. To je suština", istakao je on.
On je pojasnio da je veoma teško reći da li se vidi kraj pandemije i kada će ona doseći vrh.
"Ne treba se ni zamarati terminima. Značajno je da se jedino virus može suzbijati kroz smanjenu interakciju ljudi. Virus traži jedinku da bi živio. Ako mu onemogućimo tu interakciju, onda smo mu onemogućili da se širi. Zbog toga donosimo mjere koje donosimo koje su usredsređene na zajednicu i na pojedinca. Mi u Štabu smo svjesni da ovdje nije riječ samo o zdravstvenom pitanju, već o posljedicama na cijelo društvo - i na škole, i na vrtiće, treninge...", pojasnio je Šeranić.
On je naveo da sve to utiče na mentalno stanje ljudi, te da su u Ministarstvu pokrenuli niz aktivnosti s centrom za socijalni rad, mentalno zdravlje, udruženjem psihologa i drugima.
"Svima zaista zahvaljujem. Oni su kroz svoje stručne prijedloge usmjeravali svoje aktivnosti šta moramo sada da radimo da bismo za godinu dana znali u kojem ćemo pravcu ići. Jer posljedice će biti i ekonomske, i socijalne, i mentalne", ukazao je ministar.
