Širom Evrope na snazi su takozvani ''lokdauni'' i rigorizne zabrane kretanja zbog suzbijanja koronavirusa. Mnogi stranci, pogotovo iz susjednih zemalja, sve češće dolaze u BiH gdje je i pored mjera koje su na snazi situacija dosta slobodnija.
U tržnim centrima u Banjaluci ali i Gradišci i drugim gradovima na sjeverozapadu Republike Srpske u proteklih mjesec dana bilo je mnogo automobila sa registarskim oznakama Hrvatske, Slovenije i Austrije.
Jedan gospodin potegnuo je čak iz Graca na šišanje u Banjaluku jer je tamo ''sve zatvoreno."
U Hrvatskoj i Sloveniji postoje posebne ''Viber'' grupe naziva ''Provod u Banjaluci'' preko kojih se ljudi dogovaraju i zajedno dolaze u grad na Vrbasu na dan ili preko vikenda kako bi popili kafu ili pivo, ručali u restoranu i posjetili ''šoping centre.''
Mnogo ljubitelja zimskih sportova ove godine pohodilo je Olimpijski centar Jahorina koji je među prvima u Evropi otvorio skijališta, a koja su u mnogim evropskim zemljama zatvorena. Jahorina je u januaru zabilježi rekordnu posjetu.
Slike iz naših gradova u kojima se uz poneku masku i razmak ljudi druže u kafanama i na ulicama brzo su se raširile regionom. Hrvatska ''influenserka'' Ela Dvornik prošle nedjelje je napisala da je ljubomorna na BiH.
"Gledam slike na instagramu ljudi u BiH kako se druže i normalno žive i osjećam ljubomoru. BiH su novi Maldivi."
Postoji više razloga zašto neko ko dođe sa strane može imati osjećaj da kod nas praktično epidemija i nije na snazi. Broj zaraženih u oba entiteta je u padu, ali u velikom padu je i u svijetu.
Šef tima za praćenje preporuka i mjera Republičkog štaba za vanredne situacije u Republici Srpskoj, Nenad Stevandić, koji je i sam preležao koronavirus, ubraja još neke faktore u zbir onih koji trentno stanje prave pozitivnim.
"Mi imamo jednu vrstu teritorijalne prednosti jer nismo raskršće puteva niti je ovdje ogromna fluktuacija ljudi kao u državama EU ili Beogradu npr. U BiH ljudi ne odmaraju kada su na proputovanju negdje. Sva naša putovanja su poslovne prirode ili su to odlasci kod rodbine," objašnjava Stevandić i potvrđuje da i sam zna kako komšije iz susjednih zemalja često ovih dana turistički pohode Banjaluku.
On napominje da smo mi na početku epidemije prvi zatvarali škole i uvodili mjere pa su se ljudi već navikli na sve. Popuštanje mjera traje već neko vrijeme i navikli smo da se ponašamo odgovornije, ali ipak...
''Moramo da budemo ozbiljni dok ne krene vakcinacija. Inače i u vakcinaciji nismo loši. Ako ovim tempom, kako je planirano, obavimo 200.000 vakcinacija, vakcinisaćemo oko 20 posto stanovništva i to će biti skoro u rangu Srbije i bolje od skoro svih u ovom regionu," kaže Stevandić.
Razlozi za opuštenije ponašanje jesu posljedica poboljšane epidemiološke situacije - uz sporadična upozorenja da ne smije biti opuštanja - ali teško je ne primijetiti da su i sociološke prirode. Istraživanje sa samog početka epidemije na našim prostorima pokazalo je da se ljudi ovdje dosta manje, u odnosu na druge narode, plaše korona virusa. Veći strah je bio od gubitka posla.
Skoro godinu dana od prvog slučaja SARS-CoV-2, vlada slična atmosfera.
Sociolog Ivan Šijaković primjećuje da mi i pored svega kao da i dalje smatramo da je to sve ''neka šala.''
''Naš narod od početka baš i nije nešto nije vjerovao u ozbiljnost virusa, ali mi smo skloni gatanjima, psihozama i nepovjerenju i mislimo da je neko i nešto protiv nas. To je onda razvilo prilično nepovjerenje. Mlađi ljudi imaju i razlog jer oni lakše to prebole. Ali ukupno, sve su to neki razlozi gdje se naš mentalitet odlično uklopio: ne moramo ništa poštovati, to je sve protiv nas - tako smo navikli već 30 godina."
Šijaković se vraća u istoriju pa navodi da smo sa ''opuštenijim'' ponašanjem počeli već osamdesetih godina 20. vijeka, a da smo "poslije devedesetih izbacili sva pravila pristojnog života i odgovornosti prema drugima i sebi."
Nedaleko odavde austrijska vlada juče je produžila mjeru zaključavanja ugostiteljskih objekata, hotela i kulturnih institucija do "oko Uskrsa", saopštio je sinoć kancelar Sebastijan Kurc. U susjednoj Njemačkoj policija blokira zgrade za koje postoji sumnja da je u njima otkriven novi soj virusa, a skoro su zatvorene granice sa okolnim zemljama.
Slično je širom EU, gdje su tokom januara zbilježeni brutalni sukobi policije i građana koji su protestovali protiv mjera.
