• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Nelegalna i neplanska eksploatacija pijeska i šljunka: Uništavanje Drine bez presedana

Autor Brankica Spasenić

Na određenim lokacijama vodotoka rijeke Drine nelegalno se eksploatiše šljunak i pijesak, a nadležne institucije nisu preduzimale adekvatne mjere da to spriječe i sankcionišu niti je analiziran uticaj nelegalnih aktivnosti na stanje vodotoka i ekosistem Drine.

 Revizija o eksploataciji šljunka na Drini Izvor: Facebook stranica ''Stop nelegalnoj eksploataciji šljunka na Drini"

Takođe, suštinski nije kontrolisan ni izvađeni materijal za koji postoje dozvole, u smislu stvarno izvađenih količina, mjesta deponovanja, ispunjenosti propisanih uslova, prometa i slično.

Utvrdila je to Glavna služba za reviziju Republike Srpske koja je uradila reviziju učinka „Eksploatacija riječnog materijala kao segment integralnog uređenja i zaštite vodotoka rijeke Drine“ u periodu od 2017. do 2020. godine.

Pročitajte i ovo

Riječni materijal, prvenstveno šljunak i pijesak, predstavljaju veoma značajan prirodni resurs koji se dominantno koristi u građevinarstvu.

Rijeka Drina, kao vodotok od međunarodnog značaja, predstavlja važan vodni i energetski resurs, a njen sliv karakteriše bogat i raznovrsan biodiverzitet. U vodotoku Drine su značajne količine riječnog materijala, prije svega šljunka i pijeska kao kvalitetnog građevinskog materijala. U svom donjem toku Drina značajno mijenja tok, a okolno područje je izloženo riziku od poplava.

Revizija je pokazala da se eksploatacija riječnog materijala ne obezbjeđuje efikasno i efektivno što šteti uređenju i zaštiti vodotoka Drine.

„Lokacije na kojima je vršena dislokacija i vađenje materijala iz Drine nisu određivane na osnovu stanja vodotoka, utvrđenih potreba i prioriteta, niti su doneseni planski dokumenti. Postupak dodjele lokacija karakterišu nejasnoće, relativno dugo trajanje, nepostojanje konkurencije...“, konstatovali su revizori.

Navodi se da su JU „Vode Srpske“, u posmatranom periodu, zaključile 35 ugovora o dislokaciji i vađenju materijala iz Drine sa 14 izvođača na 12 različitih lokacija. Ugovorena je količina materijala od 1,7 miliona metara kubnih, a izvođači su prijavili količinu od 1,1 miliona m3, za šta je obračunata naknada od 1,7 miliona КM.

 Revizija o eksploataciji šljunka na Drini
Jedna od šljunkara na Drini
Izvor: Facebook stranica ''Stop nelegalnoj eksploataciji šljunka na Drini"

Što se tiče nadzora nad onim što se radi u slivu Drine, revizori naglašavaju da se to uglavnom svodi na „povremene posjete“ zaposlenika JU „Vode Srpske“ i to „bez jasnog pristupa šta se, kada i kako kontroliše, te čime se to dokumentuje“. U prosjeku su obavljenje dvije kontrole po ugovoru.

„Izvođenje radova u skladu sa elaboratima suštinski nije kontrolisano, niti su kontrolisane količine stvarno izvađenog riječnog materijala. Nadležne institucije se nisu organizovano bavile eksploatacijom šljunka i pijeska iz vodotoka i priobalnog zemljišta Drine koja se vrši bez izdatih vodnih saglasnosti i drugih potrebnih dokumenata“, stoji u reviziji učinka.

Reizorski tim je posjetio i posmatrao stanje vodotoka Drine, a sa njima su bili prisutni i predstavnici „Voda Srpske“.

„Oni nisu mogli prezentovati na terenu gdje su granice između katastarskih čestica koje pripadaju RS i onih koje pripadaju Srbiji, a što je važno u pogledu nadležnosti i preduzimanja eventualnih mjera“, objašnjavaju revizori.

Istaknuto je i da resorno ministarstvo i „Vode Srpske“ nisu analizirali kako postojeći način eksploatacije riječnog materijala utiče na prirodne procese i ravnotežu ekosistema.

Revizija se prilikom obilaska i posmatranja vodotoka Drine uvjerila da se na jednom broju lokacija, na kojima nisu izdate vodne saglasnosti i drugi potrebni dokumenti, vrši eksploatacija šljunka i pijeska iz vodotoka i priobalnog zemljišta, da se pored rijeke nalaze objekti i oprema za separaciju materijala, velike deponije, te građevinske mašine kojima se obavljaju nelegalne radnje.

„Nadležne institucije u RS, a prije svih ministarstvo, „Vode Srpske“ i inspekcija, u periodu od 2017. do 2020. godine, nisu sveobuhvatno sagledavale i analizirale aktivnosti nelegalne eksploatacije niti preduzimale mjere da ih spriječe i adekvatno sankcionišu. Ne posjeduju evidencije o stanju vodotoka rijeke Drine, rizičnim lokacijama na kojima je vršena nedozvoljena eksploatacija, količinama nelegalno eksploatisanog šljunka i pijeska, počiniocima nedozvoljenih radnji i slično. Ne sagledava se ni uticaj nelegalnih aktivnosti na stanje vodotoka i ekosistema Drine“, podvukli su revizori.

Kuriozitet je da je revizija pregledala desetak predstavki koje su slane razni nivoima u kojima se ukazuje na nelegalnu eksploataciju i često se upućuje na „iste pravne subjekte i fizička lica“.

U određenim slučajevima vodna inspekcija je postupila po navedenim zahtjevima, ali je u njihovom izvještaju stajalo da - nisu zatečene mašine i ljudi, da prijavljena lokacija pripada Srbiji i sl.

Međutim, kada su revizori obišli te iste lokacije, konstatovali su sljedeće:

„Uvjerili smo se da se i dalje vrši eksploatacija šljunka i pijeska, a da za to nisu izdate saglasnosti i druga dokumenta nadležnih institucija u RS“,zaključili su revizori.

Povezano

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE