Glavna služba za reviziju RS sprovela je reviziju učinka “Planiranje i izvještavanje u javnim preduzećima“ koja je pokazala da je u 219 javnih preuzeća u Srpskoj zaposleno ukupno 27.606 ljudi, a da je za značajan dio njih karakteristično da posluju sa iskazanim gubicima.
"Zbog toga se ne može govoriti o njihovom rastu i razvoju. Iako Zakon o javnim preduzećima daje dobre polazne osnove za postizanje ekonomske učinkovitosti , poslovanje javnih preuzeća često je u javnosti percipirano kao neefikasno", istaknuto je u revizorskom izvještaju.
Dodaje se da je predsjednik Vlade RS u medijskim istupima više puta istakao stav da se “gubitak u javnim preduzećima kao posljedica lošeg upravljanja neće tolerisati”.
Pored toga, njihovo poslovanje je dobilo značajan prostor u ekspozeu premijera RS, kao i u programima ekonomskih reformi, a bilo je predmet analize međunarodnih finansijskih institucija. Predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda su nakon analize konstatovali da javna preduzeća ne doprinose dovoljno ekonomiji, u odnosu na njihove potencijale, te da imaju posljedice po društvo u cjelini.
Na bazi svega toga, revizori u RS su uradili spomenutu reviziju učinka u kojoj je konstatovano:
"Procesi planiranja i izvještavanja u javnim preduzećima nisu organizovani i provedeni na efikasan način, što ima uticaja i na efikasnost svih drugih poslovnih procesa i aktivnosti. Planovi poslovanja ne zadovoljavaju zahtjeve zakonske regulative, njihovi elementi su međusobno neusklađeni, a indikatori za mjerenje i ocjenu uspješnosti poslovanja javnih preduzeća, nisu utvrđeni.
Evidentno je kašnjenje u donošenju planova, a sistem monitoringa i izvještavanja nije u funkciji unapređenja procesa planiranja u javnim preduzećima. Izvještaji o poslovanju nisu kompletni, te ne daju pokazatelje o realizaciji plana, poslovanju i uspješnosti javnih preduzeća ili njihovih organizacionih jedinica", ocijenili su revizori.
Revizijom su obuhvaćena preduzeća od republičkog značaja. Uglavnom je riječ o onima iz kategorije velikih preduzeća i to Aerodromi RS, Autoputevi RS, Pošte Srpske, ZP Elektrokrajina a.d. Banja Luka, ZP Elektro-Hercegovina a.d. Trebinje i MH Elektroprivreda Republike Srpske a.d. Trebinje.
Revizori su, ukazujući na određene segmente planiranja i izvještavanja u javnim preduzećima, navodili i određene studije slučaja, među kojima je zanimljiva ona koja se odnosi na JP Autoputevi RS d.o.o. Banja Luka. Oni su u procesu planiranja svojih trogodišnjih i godišnjih planova poslovanja, kao strateški dokument koristili Strategiju razvoja javnih puteva u RS za period 2016 - 2025. godine.
"Uvidom u akcioni i pojedinačne planove poslovanja ovog preduzeća, primjećeno je da se većina planiranih investicionih ulaganja ponavljaju iz godine u godinu, što govori da nije došlo do planirane realizacije. Od 12 planiranih investicionih projekata (u periodu 2016-2019), jedan projekat je završen, jedan je u završnoj fazi sa kašnjenjem od dvije godine, sedam projekata je u fazi pregovora,a za tri ništa nije urađeno", istaknuto je.
Takođe, revizori podvlače da je “evidentno da u javnim preduzećima u RS ne postoje detaljni planovi kadrova, planovi bruto plata i naknada, planovi amortizacije, održavanja i slično”.
"Takođe, sredstva koja se planiraju za zapošljavanje novih radnika ne mogu se dovesti u vezu sa planom novih zapošljavanja, odnosno ova sredstva značajno variraju po godinama i značajno odstupaju od iznosa prosječnih plata", ocijenjeno je u reviziji.
Kada su u pitanju prosječne plate u analiziranim javnim preduzećima, navedeno je da je, primjera radi, u Autoputevima RS 2016. godine prosječna neto plata po zaposlenom bila 870 KM, a tri godine kasnije je skočila na 1.208 maraka.
